Investicije za Njemačku: Klingbeil najavljuje 500 milijardi eura!

Investicije za Njemačku: Klingbeil najavljuje 500 milijardi eura!

Dana 22. svibnja 2025. vicekancelar Lars Klingbeil predstavio je svoje planove za promicanje privatnih ulaganja u njemačku infrastrukturu. Cilj je prevladati nevoljkost ulaganja i potaknuti napredak u Njemačkoj. To uključuje program financiran iz duga vrijedan do 500 milijardi eura, čiji je cilj, među ostalim, smanjenje cijena energije. Klingbeil je optimističan da se rješenja u međunarodnom sukobu mogu naći kroz više američke carine. Ističe potrebu za napretkom razgovora između Europske komisije i američke strane. To bi moglo biti presudno za stabilnost globalnih trgovinskih odnosa.

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel, pak, upozorava na moguće turbulencije na financijskim tržištima. On govori o potencijalnom "slomu" tržišta, koji bi se mogao pogoršati višim carinama. Te bi carine mogle opteretiti ne samo njemačko gospodarstvo, već i cjelokupno globalno gospodarstvo, što bi zauzvrat ugrozilo globalni prosperitet. Zemlje G7, koje uključuju Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Japan, Kanadu i SAD, trenutno sve veći naglasak stavljaju na sigurnost i stabilnost. Osim toga, ističe se podrška Ukrajini među G7. Kanadski ministar financija ističe Klingbeilovu ulogu kao važnog glasa unutar G7.

Geopolitički izazovi i infrastruktura

Geopolitički razvoj od 2016. stavio je sigurnost opskrbnog lanca u središte globalne ekonomske rasprave. Veliki događaji, uključujući Trumpovu administraciju, Brexit, pandemiju COVID-a i sukob u Ukrajini, povećali su pritisak na države da organiziraju svoju kritičnu infrastrukturu kao "globalno središte". Sve veći protekcionizam tjera tvrtke da stvaraju višak u svojim opskrbnim lancima kako bi odgovorile na tržišne šokove.

U SAD-u, eurozoni i Kini hitno su potrebna ulaganja u infrastrukturu. Američka vlada teži cilju recipročne trgovine kako bi uravnotežila trgovinski deficit i planira eliminirati deset propisa za svaki novi propis. Međutim, velike razlike u cijeni rada u različitim zemljama otežavaju preseljenje proizvodnih pogona. Predvidljivost tarifa često je važnija od njihove veličine. SAD bi se mogao pojaviti kao preferirano mjesto za proizvodne kapacitete ako stvori privlačno okruženje za ulaganja.

Ulaganja u budućnost

Uz sve veću potražnju za podatkovnim centrima i ukapljenim prirodnim plinom (LNG), potrebna su značajna ulaganja. Interes investitora za infrastrukturne projekte je sve veći, posebice u sadašnjem razdoblju rastućeg protekcionizma. Prepoznajući to, Bidenova administracija donijela je zakone za poticanje takvih ulaganja, kao što su Zakon o smanjenju inflacije (IRA) i Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i zapošljavanju (IIJA).

Na europskoj razini EU do 2030. godine planira uložiti ukupno 170 milijardi eura u digitalnu infrastrukturu s ciljem smanjenja ovisnosti o globalnim tržištima. Izvješće Marija Draghija poziva na dodatna europska ulaganja u iznosu od pet posto BDP-a EU. Nadalje, sličan opseg ulaganja traži se u industriji poluvodiča. To se događa u pozadini mogućih europskih carina kao odgovor na trgovinski deficit SAD-a, koje će stupiti na snagu 4. ožujka 2025. s 25% na Kanadu i Meksiko i 10% na Kinu. Kanada i Kina već očekuju protumjere.

Općenito, ključno je da međunarodna financijska tržišta pokažu pozitivniji stav za stabilizaciju globalnog gospodarskog krajolika, čak i ako se kratkoročno očekuje nesklonost riziku. Vjerojatnost da će se ovi izazovi rješavati na konstruktivan način također bi u konačnici mogla nadopuniti globalni tok ulaganja i stvoriti otpornu infrastrukturu za budućnost.

ariva.de
lombardodier.com