Zaostale investicije u Njemačkoj: Kompanije uzalud traže povjerenje!
Njemačka investicijska kriza 2025.: Nedostaje povjerenja, tvrtke oklijevaju. Političke mjere potrebne za jačanje gospodarstva.
Zaostale investicije u Njemačkoj: Kompanije uzalud traže povjerenje!
Njemačko gospodarstvo ide prema investicijskoj krizi, koju pogoršava akutni nedostatak povjerenja u okvirne uvjete crno-crvene koalicije. Omjer neto ulaganja je na povijesno najnižoj razini od samo 0,3 posto, u usporedbi s 3 posto u 2019. Unatoč najavama Unije i SPD-a o milijardama izdataka za obranu i infrastrukturu, tvrtke oklijevaju. “Potrošači i poduzetnici su u štrajku”, objašnjava Arndt Kirchhoff, čelnik Poslovnog udruženja Sjeverne Rajne-Vestfalije. To znači da su potrošnja i investicije trenutno ograničene na najnužnije.
Prema informacijama iz Zamračenje vijesti Mnoge tvrtke suzdržavaju svoja ulaganja nadajući se stabilnijim uvjetima. Prema studiji LBBW-a, 75 posto anketiranih tvrtki spremno je ulagati pod uvjetom da se poboljšaju i gospodarstvo i potražnja. No visoke cijene energije (91 posto), pretjerana birokracija (94 posto) i golema regulacija (89 posto) predstavljaju značajne prepreke. Trenutačno samo 22 posto planira povećati svoja ulaganja, 60 posto zadržava svoju razinu potrošnje, a 15 posto namjerava trošiti manje u 2025. godini.
Slabosti i zahtjevi prema politici
Andreas da Graça iz LBBW Researcha identificira slabost neuspješnog izvoznog modela kao središnju. Tvrtke, posebice srednje, radije ulažu u inozemstvo, gdje su niži troškovi i manje birokratskih prepreka. Daniel Terberger, direktor Kataga, poziva na hitnu potrebu jačanja domaće potražnje. Prema koalicijskom sporazumu, koraci kao što je smanjenje stope amortizacije od 30 posto za ulaganja u opremu planirani su do 2027. i postupno smanjenje poreza na dobit od 2028. No bez povjerenja u političku stabilnost vlade, te će mjere ostati neučinkovite.
Osim ovih nacionalnih izazova, s kojima se Europa suočava, prema Izvješće Europske investicijske banke, suočen s globalnim neizvjesnostima. Pandemija i sukob u Ukrajini značajno su utjecali na sposobnost kontinenta da ulaže, dok istovremeno digitalne i klimatske promjene zahtijevaju hitna ulaganja. Visok pritisak na cijene energije i sirovina dodatno je potkopao povjerenje u tržišta.
Javna ulaganja i potrebne mjere
Nedostatak ulaganja u Europi je izniman jer regija zaostaje za međunarodnim konkurentima poput SAD-a. Zaostatak EU-a u produktivnim ulaganjima iznosio je 1,5 do 2 posto BDP-a EU-a godišnje najmanje deset godina. Izazovi u Ukrajini također su se pojačali. Ne samo da postoji rizik od rastuće inflacije, već i sve veći rizik od siromaštva za daljnjih jedanaest milijuna ljudi u Europi.
Za suzbijanje ove krize potrebna su velika javna i privatna ulaganja, posebno usmjerena na inovacije. Kreatori politike moraju spriječiti fragmentirana financijska tržišta i očuvati jedinstveno tržište. Učinkovita provedba politika za promicanje ulaganja ovisit će o ciljanim rizicima i koordinaciji politike na razini EU-a. Instrument EU-a za oporavak i otpornost osigurava više od 700 milijardi eura za potporu transformativnim ulaganjima.
Potreba ostaje jasna: i Njemačka i Europa u cjelini moraju stvoriti stabilnije okvirne uvjete i ciljane poticaje kako bi se održivo poboljšala investicijska klima i riješio trenutni zaostatak ulaganja.