Klimatski fondovi pod pritiskom: novac za fosilne projekte umjesto za zaštitu klime?

Klimatski fondovi pod pritiskom: novac za fosilne projekte umjesto za zaštitu klime?

Fond za klimu i transformaciju (KTF) trenutno je u središtu rasprave o financiranju projekata zaštite klime. Nova kratka studija Foruma ekološko-socijalne tržišne ekonomije (FÖS) u ime Green Planet Energy pokazuje da postoji rizik da će se KTF koristiti za financiranje fosilnih projekata i jeftinog prirodnog plina. Ovaj razvoj izravan je rezultat slabih kriterija dodjele i lošeg planiranja savezne vlade, kao što je Sunčana strana prijavio.

Studija analizira različite aspekte korištenja sredstava iz posebnog fonda za infrastrukturu i klimatsku neutralnost. Posebno se ističe potreba za jasnim kriterijima evaluacije za učinkovito, klimatski prihvatljivo korištenje sredstava. Drugi ključni nalaz istrage je da se dodatnih 10 milijardi eura godišnje iz posebnog fonda smatra nedostatnim za potrebna ulaganja u zaštitu klime.

Izazovi uzrokovani subvencijama za fosile

U studiji se dalje kaže da se subvencije za fosilna goriva smatraju skupom hipotekom za buduće generacije i da im ne bi trebalo biti mjesta u klimatskom fondu. Projekti kao što je financiranje naknade za skladištenje plina u suprotnosti su s ciljevima posebnog fonda i KTF-a. Promicanje dizalica topline, pak, ističe se kao pozitivan primjer učinkovitih mjera zaštite klime. Ove tehnologije postižu značajne uštede stakleničkih plinova u građevinskom sektoru.

Godine 2023. ulaganja u tehniku ​​grijanja iznosila su 8,8 milijardi eura, što je pozitivno utjecalo na stvaranje vrijednosti (7,2 milijarde eura) i zapošljavanje (oko 108.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom). Nasuprot tome, subvencioniranje novih elektrana na prirodni plin klasificira se kao kontraproduktivno u smislu klimatske politike, dok se financiranje elektrana s pogonom na vodik smatra korisnim samo u ograničenoj mjeri, u slučaju njihove upotrebe sa zelenim vodikom.

Obnovljivi izvori energije kao rješenje

Obnovljiva energija, uključujući energiju vjetra, solarnu energiju i hidroenergiju, smatra se ekološki prihvatljivom opcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Važan aspekt je da se emisije CO2 moraju uzeti u obzir tijekom cijelog životnog ciklusa, od proizvodnje preko transporta do instalacije i održavanja, kao što je NatureOffice naglašeno.

U usporedbi s fosilnim gorivima, obnovljiva energija ima niže emisije uzvodno. Fosilna goriva poput ugljena, nafte i plina glavni su uzročnici emisije CO2. Oni nastaju ne samo tijekom izgaranja, već iu prethodnim fazama - tijekom ekstrakcije, transporta i konačno izgaranja. Elektrane na ugljen, primjerice, emitiraju oko 820 g CO2/kWh, dok prirodni plin proizvodi oko 450 g CO2/kWh. Elektrane na fosilna goriva proizvode ukupno 900 do 1.200 g CO2 ekvivalenta po kWh.

Nasuprot tome, različite obnovljive izvore energije karakterizira niža emisija tijekom životnog ciklusa:

Trenutačni izazovi oko Fonda za klimu i transformaciju ilustriraju hitnost jasnog i dosljednog korištenja sredstava, koje je strože povezano s kriterijima zaštite klime i treba ga redovito ocjenjivati.