Klimatska kriza u Africi: Ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju živote i usjeve!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

WMO poziva na ulaganja u borbu protiv klimatske krize u Africi kako bi se ojačala poljoprivreda i sigurnost.

Klimatska kriza u Africi: Ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju živote i usjeve!

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije u Africi zabilježeno, zabilježila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom izvješću o stanju klime u Africi 2024. Izvješće hitno upozorava na dalekosežne posljedice klimatske krize, koja povećava ekstremne vremenske uvjete, glad, nesigurnost i raseljavanje. Posebno zabrinjava to što je 2024. rangirana kao jedna od najtoplijih godina zbog visokih površinskih temperatura mora i morskih toplinskih valova. Ovakav razvoj događaja predstavlja ogroman izazov za poljoprivredu, sigurnost hrane, opskrbu vodom te zdravlje i obrazovanje stanovništva.

Afrika je 2024. godine doživjela ekstremne vremenske nepogode, kao što su obilne kiše, poplave, tropski cikloni, suše i toplinski valovi. Izvješće ističe izazove s kojima se poljoprivreda i okoliš suočavaju i daje konkretne primjere. U južnoj Africi, zemlje poput Malavija, Zambije i Zimbabvea pretrpjele su razarajuće uvjete suše, dok su žetve žitarica tamo 16% ispod petogodišnjeg prosjeka. Niska razina vode u jezeru Kariba također je dovela do nestanka struje i gospodarskih poremećaja.

Ekstremne vremenske prilike i njihove posljedice

U istočnoj Africi, obilne kiše od ožujka do svibnja uzrokovale su ozbiljne poplave u Keniji, Tanzaniji i Burundiju. Ove prirodne katastrofe rezultirale su stotinama smrti i utjecale na preko 700.000 ljudi. U zapadnoj i središnjoj Africi više od četiri milijuna ljudi stradalo je u poplavama koje su također odnijele nekoliko stotina života i natjerale stotine tisuća da napuste svoje domove. Sjeverna Afrika zabilježila je treću uzastopnu ispodprosječnu žetvu žitarica, pri čemu je proizvodnja u Maroku pala za alarmantnih 42% ispod petogodišnjeg prosjeka.

WMO hitno poziva na veća ulaganja u infrastrukturu, dijeljenje podataka i integrativne usluge za jačanje sustava ranog upozoravanja i promicanje otpornosti na klimatske promjene. U tom kontekstu stvorena je kontinentalna svemirska agencija sa sjedištem u Kairu, s ciljem objedinjavanja nacionalnih svemirskih programa. Time se želi omogućiti bolje prikupljanje i razmjena klimatskih podataka, što je od velike važnosti s obzirom na trenutnu kriznu situaciju.

Povezanost klimatskih promjena i sigurnosti hrane

Klimatske promjene ne utječu samo na vremenske prilike, već imaju i ozbiljne utjecaje na sigurnost hrane u regiji. Prema FAO-u, pristup, dostupnost i kvaliteta hrane ozbiljno su pogođeni klimatskim promjenama, dodatno pogoršavajući ionako osjetljive životne uvjete u mnogim afričkim zemljama. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu također naglašava da kombinacija klimatskih rizika i gospodarskih izazova dovodi do pogoršanja prehrambene krize.

Još jedan komplicirajući čimbenik je sve veći rizik od zoonoza zbog klimatskih promjena, što može uzrokovati daljnje širenje zaraznih bolesti. To predstavlja veliki javnozdravstveni problem i povećava ranjivost djece i drugih ranjivih skupina. UNICEF i druge organizacije upozoravaju da potrebne klimatske i zdravstvene politike često nisu prilagođene djeci, što dodatno komplicira situaciju za mlađe generacije u regiji.

S obzirom na te izazove, afričkim zemljama nisu potrebne samo tehnološke inovacije, poput upotrebe umjetne inteligencije i naprednih vremenskih modela, već i sveobuhvatna strategija za borbu protiv klimatske krize. Izvješće WMO-a je peto u nizu koje se temelji na suradnji između različitih meteoroloških službi i međunarodnih institucija i ukazuje na hitnost situacije.