Zaštita klime kao pokretač rasta: prilike za gospodarstvo i okoliš!

Zaštita klime kao pokretač rasta: prilike za gospodarstvo i okoliš!

Na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu, OECD i UNDP predstavili su novo izvješće koje ističe ekonomsku održivost klimatskih mjera. Prema nalazima studije, ističe se da ambiciozna klimatska politika ne samo da promiče smanjenje emisija CO₂, već djeluje i kao pokretač gospodarskog rasta. Ciljeve klimatske i energetske politike treba promatrati kao prilike za održivi razvoj, posebno s obzirom na to da globalni klimatski ciljevi ne ispunjavaju očekivanja, a emisije CO₂ nastavljaju rasti. Godine 2024. zabilježena je nova visoka emisija CO₂, što ilustrira hitnost učinkovite klimatske politike.

Za 2025. godinu države potpisnice Pariškog sporazuma obvezne su dostaviti nove klimatske planove (NDC). Do sada su samo 22 od 197 država predale ove nove planove. Izvješće sugerira da bi ambiciozniji NDC-ovi mogli povećati globalni BDP za oko 60% između 2022. i 2040. Dugoročno, predviđa se povećanje BDP-a za 3% do 2050. pa čak i do 13% do kraja stoljeća. Nasuprot tome, oklijevanje oko klimatske politike moglo bi smanjiti globalni BDP za 0,75% do 2030., dok bi ekstremni vremenski događaji u Europi mogli uzrokovati godišnji pad od 2,3% do 2050.

Klimatske promjene i ekonomski izazovi

Izvješća upozoravaju na ekonomsku štetu kojom prijete takozvane klimatske prijelomne točke, kao što je topljenje ledenih ploča. Ovakav razvoj događaja treba shvatiti ozbiljno kako bi se izbjegla buduća šteta. Glavni tajnik OECD-a ističe da su rast i klimatski ciljevi kompatibilni. Međutim, za provedbu preporuka za NDC ciklus 2025. potrebna je snažna politička predanost, bolja koordinacija klimatskih i razvojnih ciljeva te uključivanje privatnog sektora.

Hitnost mjera za borbu protiv klimatskih promjena također je vrlo važna u europskoj politici zaštite klime. Prema trenutnim izvješćima Savezne agencije za okoliš (UBA), EU ima za cilj smanjiti učinke klimatskih promjena i promicati prilagodbu na njih. Međunarodne politike zaštite klime poput Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime ili Protokola iz Kyota ključne su za europske napore i strateške odluke.

Obnovljivi izvori energije i budući ciljevi

Za 2020. emisija stakleničkih plinova u EU iznosila je oko 3 milijuna kilotona ekvivalenta CO₂. Na energetski sektor otpada 26%, promet 22%, industrija 22%, građevinarstvo 13% i poljoprivreda 12% emisija. U 2020. godini EU je premašila svoje klimatske ciljeve koji su predviđali smanjenje stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu. To su omogućili prije svega učinci pandemije Corone, a ostvareni su i ciljevi povećanja udjela obnovljive energije na 20% i povećanja energetske učinkovitosti za 20%.

Svojom dugoročnom strategijom „Čist planet za sve“, objavljenom 18. studenog 2018., EU ima za cilj postići nultu neto emisiju stakleničkih plinova do 2050. Strategija je središnji stup programa Ursule von der Leyen i Europskog zelenog dogovora koji je usvojen u prosincu 2019. Nacionalni planovi za energiju i zaštitu klime (NECP) država članica obavezni su za provedbu ove ciljeve. U srpnju 2021. donesen je zakon EU o klimi, koji uspostavlja pravni temelj za neutralnost stakleničkih plinova do 2050. godine.

Ukratko, zaštita klime ključna je ne samo za okoliš nego i za gospodarstvo. I dalje je ključno da sve države učine svoj dio u provedbi učinkovite klimatske politike kako bi se postigle i gospodarske i ekološke ciljeve. Ponovljeno i predano političko djelovanje ključno je za osiguranje održive budućnosti.