Općinske financije u opasnosti: svaka druga općina bit će zaostala!

Općinske financije u opasnosti: svaka druga općina bit će zaostala!

Financijski uvjeti za gradove i općine su napeti. Iako vladin program osigurava više sredstava kroz dodatne poreze, oni nisu dovoljni da se zaustavi strukturni pad fleksibilnosti lokalnog financiranja. Projekcije pokazuju da bi se do 2025. gotovo svaka druga zajednica mogla smatrati zajednicom koja odlazi, što je zabrinjavajući trend komunal.at.

Središnji problem je sve veća obveza sufinanciranja općina, posebice u socijalnom sektoru i bolnicama. Ta se financijska opterećenja povećavaju nametima, tako da će do 2028. samo 40 centi od svakog eura iz zajedničke porezne kase ostati gradovima i općinama. U 2019. bilo je više od 50 centi. Ovakav razvoj podriva financijsku neovisnost, a time i sposobnost financiranja općinskih usluga od općeg interesa.

Javne usluge i kvaliteta života

Komunalne usluge od općeg interesa igraju ključnu ulogu u kvaliteti života i razvoju gradova i zajednica. Zadaće uključuju obrazovanje, kulturu, infrastrukturu i aktivnosti u slobodno vrijeme. Konkretno, zahtjevi i troškovi u tim područjima porasli su posljednjih godina, dok su mogućnosti financiranja bile ograničene zbog pandemije. Javne usluge uključuju područja kao što su dječji vrtić, osnovne škole, općinske ceste i vodoopskrba awblog.at.

Rashodi za područja koja se ne financiraju naknadama iznosili su 4,8 milijardi eura u 2018. godini, a jasna je velika ovisnost o poreznim prihodima u različitim područjima. 65% rashoda za infrastrukturu i javni prijevoz mora biti pokriveno poreznim prihodima. Corona kriza dovela je do pada udjela prihoda od 9% u 2020., što je dodatno ozbiljno ograničilo financijsku fleksibilnost općina.

Potreba za akcijom i reformama

Potreba za reformom je hitna. Gradonačelnik Matthias Stadler poziva na strukturne promjene kako bi se osigurale održive općinske financije. Uštede u osoblju bi teoretski mogle pomoći, ali ih je teško provesti u praksi jer potrebe u područjima kao što su vrtići i škole rastu u isto vrijeme. Smanjenje godišnjih troškova osoblja za 1% značilo bi ukidanje oko 850 radnih mjesta godišnje.

Kako bi se održale javne usluge, savezna i državna vlada moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete. Neophodni su odlučni reformski koraci za pružanje komunalnih usluga bez čiste sječe. Ulaganja u projekte koji su okrenuti budućnosti moraju biti prioritet jer bi uštede u tim područjima dugoročno dovele do gubitka kvalitete života.

Glavni tajnik Udruge gradova Thomas Weninger ističe potrebu da se gradovima osiguraju potrebni resursi. Predviđeni manjak ulaganja od 1,0 do 1,2 milijarde eura godišnje do 2024. pokazuje koliko su problemi hitni. Nedostatak sredstava za financiranje općinskih usluga mogao bi dodatno povećati izazove u nadolazećim godinama.

Zaključak: Bez odgovarajućih financijskih sredstava i dalekosežnih reformi gradovima i općinama bit će sve teže održavati kvalitetu života. Međutim, zadovoljstvo 80% stanovništva općinskim uslugama pokazuje koliko su javne usluge koje funkcioniraju važne.