Polemika oko nacrta proračuna za 2025.: Rekordna ulaganja i kritike!

Polemika oko nacrta proračuna za 2025.: Rekordna ulaganja i kritike!

Savezni ministar financija Lars Klingbeil (SPD) danas je u Bundestagu predstavio nacrt proračuna za 2025. i financijsko planiranje do 2029. godine. Rasprava o proračunu već obećava da će biti kontroverzna. Posebno je u fokusu planirano smanjenje poreza na struju, što je vrlo polemično u koaliciji. Zeleni su optužili ministra da se služi “proračunskim trikovima” u vezi s posebnim fondom vrijednim milijarde kako bi opravdao novo zaduženje.

Proračun za 2025. uključuje planiranu potrošnju od 503 milijarde eura, što je povećanje od 6,1% u usporedbi s prethodnom godinom. Osobito velik udio, točnije 81,8 milijardi eura, planira se financirati novim zaduženjem, što je više nego dvostruko više nego prethodne godine. Zajedno s više od 60 milijardi eura iz posebnih fondova financiranih iz duga, postaje jasno da se savezna vlada oslanja na intenzivno zaduživanje.

Ključne točke i investicijski projekti

Proračun Ministarstva rada i socijalne skrbi s više od 190 milijardi eura najveća je stavka u novom proračunu. Savezna vlada također planira rekordna ulaganja od preko 115 milijardi eura za 2025. godinu, što je 55% više nego prethodne godine. Ove investicije su posebno namijenjene za Bundeswehr, obnovu željezničkih linija kao i za škole, vrtiće, bolnice i socijalne stanove. Očekuje se da će do 2029. godišnje investicije savezne vlade porasti na gotovo 120 milijardi eura.

Posebni fond omogućuje dodatnu potrošnju od 500 milijardi eura u razdoblju od 12 godina, pri čemu će 100 milijardi eura pritjecati državama iu Fond za klimu i transformaciju (KTF). Ta su sredstva ključna za planirane strukturne reforme za promicanje ulaganja i smanjenje birokracije.

Poteškoće s financiranjem i proračunska konsolidacija

Unatoč visokim rashodima, Vlada planira i štednju. Visoki prioritet je konsolidacija proračuna, što također uključuje uštede u troškovima osoblja i administrativnim troškovima. Međutim, jasno je da će praznine u financiranju narasti na procijenjenih 144 milijarde eura između 2027. i 2029. Točka je posebno važna u raspravi o upravljanju proračunom.

Sporna je i odluka da se porez na struju ne smanji svima, već samo proizvodnom sektoru. Koalicijskim sporazumom najavljeno je smanjenje poreza na struju za sve, ali to je bilo pod uvjetom financiranja. Također ostaje nejasno kada će se te mjere zaista moći provesti. Šef CSU-a Markus Söder navodi 1. siječnja 2027. kao mogući datum za sveobuhvatno smanjenje poreza na struju.

Vladini planovi ne pokazuju samo izazove pred Bundestagom, već i ravnotežu između ulaganja u buduće projekte i potrebe za održavanjem stabilnog proračuna. Bundestag bi trebao odobriti nacrt proračuna sredinom rujna 2025.

Za detaljnije podatke o rashodima i prihodima do 2029. pogledajte podatke na švapski i Federalnog ministarstva financija.