Krize straha: ulaganja u vjetroelektrane u Austriji na rubu!

Krize straha: ulaganja u vjetroelektrane u Austriji na rubu!

Industrija vjetroelektrana u Austriji trenutačno je suočena sa značajnim izazovima koji ugrožavaju njezina planirana ulaganja do 4,7 milijardi eura do 2030. Ta su ulaganja ključna ne samo za stabilnost industrije, već i za gospodarski oporavak zemlje, jer su namijenjena otvaranju radnih mjesta i generiranju poreznih prihoda. Florian Maringer, direktor IG Windkrafta, najnovije vladine mjere, posebice proračunski doprinos za krizu, doživljava kao prijetnju razvoju sektora. Naglašava da su političke intervencije znatno pogoršale investicijsku klimu u Austriji i time prijete negativnim učincima na industriju koja trenutno pokriva oko 16% domaće potrošnje električne energije.

U siječnju 2023. industrija energije vjetra bila je spremna uložiti tri milijarde eura u sljedeće tri godine. S obzirom na stalne izazove, potencijal ulaganja sada je povećan na četiri milijarde eura. Proširi li se potencijal vjetroelektrana, očekuje se povećanje udjela potrošnje električne energije do 20%. Ovim bi ulaganjima industrija vjetroelektrana u Austriji do 2030. godine mogla ostvariti ukupno 1,8 milijardi eura bruto dodane vrijednosti i otvoriti 25.000 radnih mjesta, iako birokracija i nejasni okvirni uvjeti imaju veliki utjecaj na tvrtke.

Fiskalni i ekonomski učinci

Detaljna analiza ekonomskog utjecaja pokazuje da rad vjetroelektrana u Donjoj Austriji stvara godišnju bruto dodanu vrijednost od 496 milijuna eura i porezne prihode od 280 milijuna eura. Around 1,342 people work in the industry here. Ukupni očekivani porezni doprinos energije vjetra do 2030. iznosi 760 milijuna eura, naglašavajući središnju ulogu ove tehnologije za austrijsku gospodarsku stabilnost.

Regionalne tvrtke, poput WEB Windenergie AG, koje imaju ključnu ulogu u industriji energije vjetra, posebno snažno osjećaju negativne učinke političkih mjera. Maringer ističe da su regionalnim srednjim tvrtkama potrebni jasni okvirni uvjeti kako bi uspješno ulagali u širenje vjetroelektrana. To zahtijeva pravedno oblikovanje proračunskog kriznog doprinosa, ubrzanje procesa odobravanja i uvođenje stabilne zakonske regulative.

Izazovi i rješenja

Industrija energije vjetra također se suočava s dugim rokovima odobrenja do osam godina, što značajno odgađa provedbu novih projekata. Ta vremenska kašnjenja i teško izračunati doprinos energetskoj krizi predstavljaju ozbiljne prepreke koje se moraju prevladati. Rješenja o kojima se raspravlja u industriji uključuju potrebu za novim zakonom o energetskoj industriji, restrukturiranje doprinosa energetske krize i modernizaciju širenja mreže, kao i nove modele financiranja.

Predviđanja za sljedeće tri godine su i izazovna i obećavajuća: očekuje se obujam ulaganja od preko 3 milijarde eura i obujam proizvodnje od više od 2000 megavata. S obzirom na ove brojke i potencijalnu fleksibilnost koju energija vjetra može ponuditi energetskom tržištu, ključno je optimizirati okvirne uvjete kako bi se osigurala značajna ulaganja u ovaj ključni sektor. Dok energija vjetra cvjeta u regijama kao što su Donja Austrija, Gradišće, Štajerska i Gornja Austrija, jasne i podržavajuće politike ključne su za održivi razvoj obnovljivih izvora energije u Austriji.

Za više informacija možete pročitati članke iz EcoNews i Male novine pročitati.