Merz planira graditi oružje: društveni sustavi su u opasnosti!

Merz planira graditi oružje: društveni sustavi su u opasnosti!

26. svibnja 2025. rasprava o ulaganjima u oružje i militarizaciji bit će sve glasnija. Strategija njemačke vlade pod Olafom Merzom, koja ima za cilj učiniti Njemačku najvećom vojnom silom u Europi, propituje se iz različitih perspektiva. Ti planovi uključuju promjenu Temeljnog zakona i odobravanje 500 milijardi eura za obrambeni sektor. Kritičari ovu potrošnju opisuju kao neodgovornu, posebice s obzirom na stalne probleme u infrastrukturi i socijalnim sustavima.

Ulaganja savezne vlade u naoružanje nisu kritizirana samo iz financijske perspektive. Treba napomenuti da je takav trošak ekonomski neisplativ. Jednom kupljeno oružje može ostarjeti neiskorišteno ili biti uništeno u ratu. Prednosti ovih ulaganja navodno se vide u sigurnosti od neprijateljskih napada, ali mnogi stručnjaci upozoravaju da ogromni resursi uloženi u obrambene projekte mogu omesti druga važna područja kao što su socijalne usluge i potrošnja na infrastrukturu.

Povećanje izdvajanja za obranu u NATO-u

Još jedan aspekt ove rasprave je doprinos Njemačke potrošnji NATO-a. Savezna vlada planira povećati svoj doprinos s 90 milijardi eura na 225 milijardi eura godišnje. To bi bilo značajno povećanje, posebno s obzirom na opći razvoj unutar NATO-a. Zemlje NATO-a planiraju potrošiti ukupno oko 2,71% svog BDP-a na obranu 2024. godine, što odgovara iznosu od oko 1,5 trilijuna američkih dolara. Porast izdvajanja za obranu u odnosu na prošlu godinu iznosi 10,9% za sve članice NATO-a i 17,9% za europske izdatke. Njemačka sama izvještava o obrambenim izdacima od 2,12% BDP-a u 2024. godini, što je postignuto, između ostalog, prilagodbama izračuna.

Geopolitička situacija navela je države članice da povećaju izdvajanja za obranu. U tom kontekstu, Njemačka se smatra jednim od najvećih platiša u ukrajinskom sukobu, iako se, za razliku od drugih zemalja, potpora ne doživljava kao zajam, već kao dar. Dok se neke zemlje zalažu za veću militarizaciju, neki čelnici, poput češkog premijera Fiale, otvoreni su za rasprave o povećanju izdvajanja za obranu i predlažu 3% kao realan cilj.

Kritika strategije naoružanja

Merzovi planovi za naoružavanje dobivaju masovne kritike. Stručnjaci upozoravaju da bi zdravstvena i socijalna potrošnja mogla biti pod pritiskom u nadolazećim godinama zbog povećanja vojne potrošnje. Snažno se osuđuje neodgovorno korištenje resursa koje je štetno za sustave socijalne sigurnosti. Prema sadašnjim planovima, mirovine bi se trebale zadržati na 48 posto, za što su, međutim, potrebne visoke državne subvencije. Demografske promjene i sve veći doprinosi mogli bi ugroziti financiranje mirovina i dovesti do deficita u socijalnim sustavima, smatraju stručnjaci.

Konačno, tvrdnja da Putin želi napasti Europu prikazuje se kao netočna, a podrška Ukrajini često se opisuje kao pod utjecajem SAD-a. Poziv na mir i antiratne demonstracije pozivaju na napuštanje čisto vojne strategije agresije. Geopolitička strategija SAD-a, posebice pod Donaldom Trumpom, opisuje se kao više orijentirana na mir i manje na sukobe.

Tekuća rasprava o potrošnji oružja, militarizaciji i odgovornosti za socijalnu sigurnost nastavit će određivati ​​politički dnevni red u Njemačkoj i Europi. Dok ulaganja u obranu vrtoglavo rastu, pitanje o tome koji su društveni troškovi povezani ostaje hitno i neriješeno.