Merzova vlada planira veliku mirovinsku reformu: Povećat će se mirovina za majke!
Merzova vlada planira sveobuhvatne mirovinske reforme kako bi rasteretila majke i ojačala gospodarstvo do 2031. godine.
Merzova vlada planira veliku mirovinsku reformu: Povećat će se mirovina za majke!
Merzova vlada, koju čine Unija i SPD, planira opsežne reforme na području mirovina. Ovom inicijativom posebno se želi financijski rasteretiti majke i osigurati veće priznavanje vremena provedenog u odgoju djece. O tome se 28. svibnja raspravljalo na koalicijskom odboru, gdje je odobren “neposredan program” sa 60-ak mjera za olakšavanje investicija i poticanje gospodarstva. Središnji cilj mirovinske reforme je osigurati razinu mirovine od 48 posto prosječnog dohotka najmanje do 2031. godine.
Reforma uključuje ne samo već uspostavljene programe, već i nove modele poput aktivne i prijevremene mirovine. Namjera im je pomoći da se mirovinski sustav učini spremnim za budućnost i odgovori na izazove demografskih promjena. Konkretno, ključnu ulogu u ovoj reformi imat će majčina mirovina koja je na snazi od 1. siječnja 2014. godine. Trenutačno roditelji dobivaju kredit za odgoj djeteta do 2,5 godine za djecu rođenu prije 1992. godine, dok se za djecu rođenu od 1992. godine priznaju tri godine odgoja djeteta.
Proširenje majčine mirovine
Ključni element reforme je planirano uvođenje majčine mirovine III, kojom se namjerava povećati mirovinski bod za sve roditelje na tri po djetetu, bez obzira na godinu rođenja. Trenutna vrijednost mirovinskog boda iznosi 39,32 eura, a od 1. srpnja bit će povećana na 40,79 eura. Ove mjere mogle bi stupiti na snagu od 2026. godine, ali još su u fazi planiranja. Financiranje ove reforme smatra se problematičnim. Troškovi kreditiranja razdoblja podizanja djeteta iznose oko 25 milijardi eura za 2023. godinu, a do 2027. mogli bi narasti na 27 milijardi eura. Moguće proširenje majčine mirovine III moglo bi uzrokovati dodatne troškove od oko 4,5 milijardi eura.
Kako bi osigurala financijsku osnovu za ove reforme, Vlada planira financirati dodatne rashode kroz porezne prihode. Time se želi smanjiti opterećenje zaposlenika. Do 1. srpnja 2025. očekuje se i povećanje mirovina od 3,74 posto, što odgovara mjesečnom povećanju od 66,15 eura za standardnu mirovinu nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa. Ovim povećanjem koristi će dobiti približno 21 milijun umirovljenika, što ukazuje na hitnost prijedloga reforme.
Budući izgledi za mirovinsku reformu
Nova federalna vlada obvezala se ne samo na održavanje stabilnih mirovinskih prava, već i na pravedniju raspodjelu financijskog tereta. S obzirom na sve manji broj obveznika doprinosa i sve veći broj umirovljenika, mirovinski je sustav pod pritiskom. Povjerenstvo za mirovine izradit će prijedloge reformi i ispitati uvođenje jedinstvenog mirovinskog sustava koji također uključuje samozaposlene, državne službenike i saborske zastupnike.
Ovim sveobuhvatnim reformama Merzova vlada slijedi cilj dugoročnog stabiliziranja mirovinskog sustava u Njemačkoj i suočavanja s trenutnim izazovima demografskih promjena. Iako je provedba reformi još uvijek u povojima, potreba za osiguranjem budućih mirovina postaje sve hitnija.