Vojna vježba u Münchenu: Prijeti li nam posljednje ljeto mira?

Vojna vježba u Münchenu: Prijeti li nam posljednje ljeto mira?

Vojne aktivnosti i ponovno naoružavanje sve više određuju novinsku situaciju u Njemačkoj. Vojne vježbe trenutačno se odvijaju na tlu Tehničkog sveučilišta u Münchenu, dok klinika Köln-Merheim priprema planove za jedinicu intenzivne njege u podzemnom parkiralištu na dvanaest katova u slučaju rata. Takav razvoj događaja mnogi vide kao znak psihičke pripreme za rat.

Iz tjedna u tjedan u Njemačkoj se raspravlja o smislu umiranja za “otadžbinu”. Vojna povjesničarka Sönke Neitzel upozorava da bi ovo ljeto moglo biti posljednje u miru. Osim toga, u Salzgitter-Peineu održava se prva sindikalna konferencija za mir u organizaciji Rosa-Luxemburg-Stiftung i IG Metall, gdje je fokus na raspravi o ulaganjima u oružje i njihovom ekonomskom smislu.

U fokusu ulaganja u naoružanje

Dierk Hirschel, glavni ekonomist Verdija, oštro je kritizirao raširenu tvrdnju da ulaganja u obranu potiču rast. Opisao je vojnu potrošnju kao “mrtvi kapital” i usporedio multiplikatore potrošnje za obranu, infrastrukturu i obrazovanje. Dok postoji samo množitelj od 0,5 za izdatke za obranu, to je 1,5 za infrastrukturu i čak 3 za obrazovanje. Ove brojke bacaju novo svjetlo na financiranje vojne potrošnje, koja se često odvija kroz dug, a ne kroz poreze, što dovodi do većeg financijskog opterećenja društva.

Unija traži povrat duga, što stvara pritisak na financiranje socijalne države. U tom kontekstu potrebe socijalne države za financiranjem rastu, dok se prostor za druga ulaganja smanjuje. Središnja točka javne rasprave je prijetnja od Rusije. No Ingar Solty, savjetnik za politiku mira i sigurnosti, proturječi procjeni o skorom ruskom napadu na zemlje NATO-a i ističe da Rusija ima druge ciljeve u Ukrajini.

Globalno naoružanje se povećava

Pogled na globalnu situaciju pokazuje alarmantan trend. Prema SIPRI-ju, vojna potrošnja porasla je na preko 2,7 trilijuna dolara u 2024., što je 9,4% više u odnosu na prethodnu godinu. To je najveći porast od kraja hladnog rata. Njemačka se pomaknula sa 7. mjesta na 4. mjesto na ljestvici zemalja koje troše na vojsku, iza SAD-a, Kine i Rusije. Za njemačku potrošnju dijelom je zaslužan poseban fond za Bundeswehr vrijedan 100 milijardi eura.

Ono što je posebno vrijedno pažnje je da mnoge europske zemlje, posebno one bliske Rusiji, značajno povećavaju svoje vojne proračune. Za razliku od ovih zemalja, Malta ostaje iznimka u povećanju naoružanja. Dok je Rusija povećala svoju vojnu potrošnju za više od 30%, Ukrajina je uspjela povećati svoju vojnu potrošnju samo za 2%. Oko 100 zemalja u svijetu povećalo je izdatke za obranu, što ima primjetan utjecaj na druge sektore, poput razvojne pomoći u Velikoj Britaniji.

Trenutačni razvoj događaja pokazuje da se preokret trenda ne može predvidjeti. Mnoge zemlje planiraju dodatno povećati svoju vojnu potrošnju, što je zabrinjavajuće ne samo za mir, već i za vrijedan život u budućnosti. Mir se sve više prikazuje kao zajednički interes za sve, dok se na rat gleda kao na prijetnju dobrobiti. Ovaj kontekst postavlja pitanje koja su realna rješenja za osiguranje mira u vrijeme vojnog jačanja.

Za više informacija možete pogledati detaljna izvješća Mladi svijet i dnevne vijesti pročitaj gore.