Milijarde za MV: Investicijski summit planira budućnost infrastrukture!
Mecklenburg-Zapadno Pomorje dobit će 2 milijarde eura za infrastrukturne projekte. Investicijski samit u Schwerinu za planiranje i provedbu.
Milijarde za MV: Investicijski summit planira budućnost infrastrukture!
Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima priliku dobiti oko dvije milijarde eura iz novoosnovanog saveznog posebnog fonda. Ova financijska subvencija dio je opsežnog programa koji, prema saveznoj vladi, iznosi više od 500 milijardi eura. O fondovima će se raspravljati na investicijskom summitu u Schwerinu, na koji je premijerka Manuela Schwesig (SPD) pozvala upravitelje okruga, gradonačelnike i predstavnike gospodarstva i sindikata na raspravu o prioritetima, raspodjeli i provedbi sredstava. NDR javlja da...
Savezni posebni fond, koji je omogućen amandmanom na Temeljni zakon u ožujku 2025., namijenjen je poticanju dodatnih ulaganja financiranih zajmovima u javnu infrastrukturu i podržavanju klimatske neutralnosti Njemačke do 2045. Posebni nedostaci u infrastrukturi, uključujući pokvarene ceste, dotrajale mostove i spor internet, zahtijevaju ulaganja na razini cijele zemlje. Ukupno 100 milijardi eura za države i općine samo je dio opsežnijih sredstava koja će u narednim godinama biti stavljena na raspolaganje za modernizaciju i konkurentnost. Savezna vlada izjavljuje da...
Prioriteti ulaganja
U sklopu investicijskog summita, pokrajinska vlada Mecklenburg-Zapadnog Pomeranija definirala je obnovu škola kao visoki prioritet. Na dnevnom redu su i ulaganja u vrtiće, sportske objekte i lučku infrastrukturu. Općine i kotari zahtijevaju da oko dvije trećine sredstava nebirokratski teče na lokalnu razinu kako bi se izbjegle dugotrajne procedure planiranja i dodjele.
Zajednica poslovnih udruga MV (VU) podržava format summita i aktivno se uključila u pripremu. No, zahtijeva dugoročna, strateški planirana ulaganja kao i jednostavne postupke financiranja s ciljanom kontrolom. Državni ured za reviziju, međutim, zamjera visoke troškove vrtića koji su nesrazmjerni ostvarenim uslugama.
Budući izgledi kroz posebne fondove
Posebni fond stupa na snagu retroaktivno od 1. siječnja 2025. i predviđa gotovo 19 milijardi eura iz federalnog udjela za 2025., ukupno oko 37 milijardi eura uključujući sredstva za Klimatski i transformacijski fond (KTF). Planirana ulaganja uključuju, između ostalog, više od 9 milijardi eura za pouzdan željeznički promet i 6,5 milijardi eura za poboljšanje vrtića za djecu i digitalnog obrazovanja. Osim toga, za digitalizaciju se godišnje planira najmanje 4 milijarde eura, s tim da će se sredstva povećavati sljedećih godina.
Savezna vlada također planira poduzeti dodatne mjere štednje kako bi konsolidirala svoj proračun. To uključuje reforme osnovne sigurnosti, uštede u osoblju i druge mjere za borbu protiv neprijavljenog rada i prijevare s porezom na promet. Ovim koracima Vlada želi osigurati učinkovitiju potrošnju i osigurati da investicije doista donesu željeni napredak.