Milijarde ulaganja: Zašto nuklearna energija ostaje skup rizik

Milijarde ulaganja: Zašto nuklearna energija ostaje skup rizik

Sveobuhvatna analiza Instituta za globalnu održivost Sveučilišta u Bostonu (IGS) ispituje izazove i troškove energetskih projekata diljem svijeta. Na temelju 662 projekta iz 83 zemlje provedenih od 1936. godine, studija pokazuje da su ukupna ulaganja iznosila oko 1,25 trilijuna eura. Osobito su uočljiva značajna prekoračenja troškova i kašnjenja u nuklearnim elektranama, čija izgradnja u prosjeku košta dvostruko više nego što je prvotno planirano. Ove projekte karakteriziraju ne samo visoki dodatni troškovi, već i najduža kašnjenja, što često dovodi do stresa i političkih sukoba.

Ulaganja u nuklearnu energiju često zahtijevaju dodatna financiranja koja se mjere milijardama. Drugi fokus je na tehnologijama za hvatanje i skladištenje vodika i ugljika (CCS), koje se također bore s financijskim i građevinskim poteškoćama. Nasuprot tome, solarni parkovi i novi dalekovodi imaju znatno bolje rezultate u smislu troškova i planiranja. Vjetroturbine također nude relativno visoku razinu sigurnosti planiranja, što ih čini atraktivnom opcijom za buduća ulaganja.

Troškovi i rizici velikih projekata

Ključni nalaz studije je značajno povećanje rizika za velike elektrane, posebno one veće od 1560 megavata. U tim se slučajevima značajno povećavaju i vjerojatnost prekoračenja vremena i troškova. Kašnjenja koja premašuju 87,5% izvornog vremena izgradnje rezultiraju skokovitim troškovima. Manji, modularni projekti, s druge strane, mogli bi predstavljati predvidljiviju i troškovno učinkovitiju alternativu za svladavanje izazova energetske tranzicije.

Ako rezultate IGS studije stavite u kontekst njemačke energetske tranzicije, možete vidjeti brzo rastući udio obnovljivih izvora energije. U 2024. taj je udio iznosio 55%, dok fosilne energije poput ugljena i prirodnog plina, kao i nuklearna energija čine sve manji udio u opskrbi električnom energijom. Zanimljivo je da je nuklearna energija isključena u travnju 2023. godine, što je smanjilo ovisnost o ovoj rizičnoj tehnologiji.

Globalna ulaganja u energetsku tranziciju

U 2023. globalna ulaganja u energetsku tranziciju dosegla su 1,8 trilijuna dolara, što je 17% više u odnosu na prethodnu godinu. Predviđanja sugeriraju da bi globalno tržište obnovljive energije moglo dosegnuti više od 2 trilijuna dolara do 2030. U Njemačkoj energija vjetra čini oko trećinu proizvodnje električne energije, dok fosilna energija postaje sve skuplja i manje konkurentna.

Ukratko, može se vidjeti da analiza koju je proveo IGS i trenutni razvoj događaja u Njemačkoj ukazuju na značajno preusmjeravanje u proizvodnji energije. Projekti nuklearne energije pokazuju se financijski rizičnima i neučinkovitima, dok obnovljiva energija dobiva na snazi ​​kao dugoročna, održiva rješenja. Ekonomska prednost nuklearne energije sve se više smatra slabom, što dodatno raspiruje rasprave o izgradnji novih postrojenja, uključujući male modularne reaktore (SMR).

Ovi nalazi pružaju vrijednu bazu podataka za buduća ulaganja u energetsku infrastrukturu i procjene rizika koje su potrebne. Više informacija možete pronaći u izvješćima s Fokus i Polaris.