Novi novac građana: Merz planira drastične promjene u zapošljavanju!

Novi novac građana: Merz planira drastične promjene u zapošljavanju!

Merzova vlada ima ambiciozne planove za bržu integraciju korisnika naknada građana na tržište rada. Jedna od ključnih mjera je pooštravanje sankcija za nezaposlene koji ne prihvate ponuđeni posao. To se događa u pozadini napete gospodarske situacije koja je rezultirala povećanjem broja korisnika naknada građana. Očekuje se da će izdaci za novac građana porasti za oko 5 milijardi eura na ukupno oko 52 milijarde eura u 2025. fr.de prijavio.

Financiranje centara za zapošljavanje također će se značajno povećati, a nacrt proračuna predviđa 9,35 milijardi eura za te ustanove. Ipak, integracija u posao predviđena je u proračunu od 4,1 milijarde eura - 50 milijuna eura manje nego prošle godine. Administrativni troškovi će se povećati za 200 milijuna eura na ukupno 5,25 milijardi eura, što ilustrira izazov financiranja.

Zahtjevi za daljnjim usavršavanjem

Velik udio korisnika naknade, oko dvije trećine, nema stručnu spremu. U trenutnoj situaciji na tržištu rada, koja prije svega traži kvalificirane radnike sa završenim stručnim obrazovanjem, mnogi od pogođenih vide potrebu za mogućnostima daljnjeg usavršavanja kako bi poboljšali svoje izglede. Situacija je posebno napeta u centru za zapošljavanje u Aachenu: ondje preko 11% stanovništva prima građansku naknadu, dok je nacionalni prosjek veći od 8%. Zaposlenica Zavoda za zapošljavanje Tatjana Salomo kritizira negativnu percepciju korisnika naknada u društvu i ističe da nisu svi ljudi radno sposobni.

Raspravu o strategijama zapošljavanja vode i sami pogođeni. Dok Darian Nabo podržava poziv na oštrije sankcije i poziva na osobnu odgovornost, Michael Hupertz izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica ovih mjera. On sam ima dogovoren posao i uskoro bi mogao prestati primati društvene beneficije.

Izazovi i rješenja

Stefan Graaf, direktor Zavoda za zapošljavanje u Aachenu, navodi da oni koji odbijaju posao čine samo 2-4% primatelja naknada građana. Ipak, nepoštivanje rokova i spremnost na suradnju neriješen je problem za dio korisnika. Uz to, centri za zapošljavanje moraju isplatiti više pasivnih naknada, pa se za te izdatke u 2025. godini očekuje 42,6 milijardi eura.

Planirana ulaganja za poboljšanje plasmana uključuju, između ostalog, 700 milijuna eura za sudjelovanje na tržištu rada i 450 milijuna eura za potporu njemačkom jeziku vezanu uz posao. Od 2026. nadalje planirano je godišnje povećanje proračuna za milijardu eura kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe onih koji primaju beneficije građana.

Međutim, sve u svemu, planovi Merzove vlade nisu bez kontroverzi. Bernd Fitzenberger, ravnatelj Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja, ističe napetu gospodarsku situaciju i prilično ograničenu ponudu poslova za niskokvalificirane primatelje građanske naknade. Ostaje za vidjeti hoće li nove mjere donijeti željene rezultate i u kojoj mjeri oni koji primaju naknadu građana mogu imati koristi od planiranih promjena tagesschau.de prijavio.