Podatkovni centri: gutači energije u AI revoluciji trebaju obnovljivu energiju!

Podatkovni centri: gutači energije u AI revoluciji trebaju obnovljivu energiju!

Sve veća potražnja za energijom zbog umjetne inteligencije (AI) predstavlja značajan izazov za održivu opskrbu energijom. Prema digitalbusiness-cloud.de Potrošnja električne energije u podatkovnim centrima povećat će se na preko 1000 terawatt sati (TWh) do 2030. godine. Ovo golemo povećanje moglo bi predstavljati 2% globalne potražnje za električnom energijom, stavljajući ozbiljan pritisak na energetske sustave.

Očekuje se da će ulaganja u umjetnu inteligenciju u podatkovne centre doseći 375 milijardi dolara već 2024., što predstavlja povećanje od 44% u usporedbi s 2023. Hyperscaleri kao što su Microsoft i Meta pridonose oko 55% ovih ulaganja, dok se očekuje da će dobavljači čipova za umjetnu inteligenciju, uključujući Nvidiju, AMD i Intel, vidjeti rast prihoda sa 37 milijardi dolara u 2021. na 340 milijardi dolara do 2027.

Klimatske promjene i izvori energije

Situacija postaje posebno kritična u Europi, gdje bi potrošnja energije podatkovnih centara za aplikacije umjetne inteligencije mogla porasti na preko 150 TWh do 2030. To bi predstavljalo gotovo trostruko povećanje i oko 5% ukupne europske potrošnje električne energije, u usporedbi s trenutnom razinom od oko 2%. Ako se ovo povećanje ne pokrije obnovljivom energijom, to bi moglo dodatno ubrzati klimatske promjene tagesschau.de upozorava.

Velik dio električne energije za ove podatkovne centre trenutno dolazi iz fosilnih goriva, unatoč obvezi velikih tvrtki kao što su Amazon, Microsoft i Google da promijene svoje izvore energije. Google je, na primjer, izvijestio o povećanju emisija stakleničkih plinova od 13% na više od 14,3 milijuna tona ugljičnog dioksida, uglavnom potaknuto povećanom potrošnjom energije u njegovim podatkovnim centrima.

Inovacije u proizvodnji energije

Kako bi zadovoljile sve veće potrebe za energijom, tvrtke se sve više okreću inovativnim rješenjima. Google je potpisao ugovor s tvrtkom Kairos Power za kupnju malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR). Predviđeno je njihovo puštanje u rad već 2030. kako bi se pokrile energetske potrebe. Amazon i Microsoft također planiraju koristiti nuklearnu energiju za svoje podatkovne centre kako bi smanjili svoju ovisnost o fosilnim gorivima.

Potreba za promjenom paradigme u proizvodnji energije je očita, budući da postojeća fosilna goriva i dalje dominiraju. Operateri podatkovnih centara potiču se da integriraju izvore energije s niskim udjelom ugljika, uključujući lokalnu proizvodnju solarne energije i energije vjetra te sustave za pohranu baterija.

Osim povećanja potrošnje energije, radi se i na poboljšanju energetske učinkovitosti. AI se može koristiti u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu i energetsku učinkovitost, kako bi se optimizirao ugljični otisak. Ali izazovi ostaju: stručnjaci upozoravaju da će čak i uz učinkovitije algoritme potražnja za energijom nastaviti rasti.

Kako bi se održivo smanjio pritisak na energetske sustave, moraju se izvršiti velika ulaganja u obnovljive izvore energije i širenje elektroenergetske infrastrukture. Uspjeh ovih izazova bit će ključan za postizanje energetskih ciljeva u kontekstu eksponencijalnog rasta tehnologija umjetne inteligencije.