Rekordan proračun 2025.: milijarde za sigurnost, dugovi strelovito rastu!

Rekordan proračun 2025.: milijarde za sigurnost, dugovi strelovito rastu!

Dana 30. lipnja 2025. nova savezna vlada, predvođena saveznim ministrom financija Larsom Klingbeilom (SPD), predstavila je nacrt proračuna za tekuću godinu. Ovaj nacrt dolazi usred značajnih financijskih izazova nakon što je prethodna vlada pala zbog pripreme proračuna. Savezni kabinet odobrio je nacrt koji ne uključuje samo ključne brojke za 2026., već i okvirni financijski plan do 2029. Posebno treba istaknuti odobreni zakon kojim se uspostavlja poseban fond za infrastrukturu i klimatsku neutralnost.

Planirani rashodi za 2025. iznose ukupno 503 milijarde eura. Iznos ulaganja u tekućoj godini sastoji se od:

• 62,7 Milliarden Euro im Kernhaushalt,
• 25,7 Milliarden Euro im Klima- und Transformationsfonds,
• 27,2 Milliarden Euro aus dem neuen Sondervermögen.

Novi dug i obrambeni proračun

Novi dug za 2025. iznosi 81,8 milijardi eura, a očekuje se da će do 2026. porasti na 89,3 milijarde eura. U kontekstu sigurnosne politike, savezna vlada planira povećati obrambeni proračun na 62,4 milijarde eura za 2025., što odgovara povećanju od preko 10 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu. Ta potrošnja odgovara 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dio je dugoročnog plana: do 2029. godine proračun za obranu trebao bi porasti na 152,8 milijardi eura, što je tri puta više od sadašnjeg proračuna.

Ovo povećanje potrebno je kako bi se ispunio novi cilj NATO-a o godišnjem ulaganju pet posto BDP-a u obranu do 2035. Osim toga, rashodi za vanjsku i unutarnju sigurnost ubuduće će biti izuzeti iz dužničke kočnice, što će stvoriti više prostora za financijska sredstva.

Politički odgovori i fiskalni prioriteti

Vlada je u prijedlogu proračuna postavila tri ključna prioriteta financijske politike: investicije za rast i sigurnost, strukturne reforme za konkurentnost i rasterećenje građana te jasnu proračunsku konsolidaciju s konkretnim uštedama. Ipak, već ima kritika iz oporbenih stranaka. Zeleni kritiziraju subvencije za plin koje se financiraju iz fonda za klimu i transformaciju, dok ljevica kritizira visoke izdatke za obranu i njihov negativan utjecaj na općine.

Značajne su i nove brojke duga za naredne godine. Za 2026. predviđa se novi dug od 89,3 milijarde eura, a za 2027. 87,5 milijardi eura. Od 2028. očekuje se povećanje neto zaduživanja na 115,7 milijardi eura, što će prvenstveno biti uzrokovano istekom posebnog fonda Bundeswehra. Ti će krediti, zajedno s novim posebnim fondom za infrastrukturu i zaštitu klime, dodatno povećati dužnički teret zemlje.

Odobrenje Bundesrata i Bundestaga potrebno je kako bi se vladin nacrt konačno mogao provesti. Nadolazeće političke rasprave obećavaju biti uzbudljive dok vlada pokušava pronaći ravnotežu između ulaganja, duga i legitimnih zahtjeva oporbe.

Financijske izazove karakteriziraju rastući troškovi kamata koje će federalna vlada morati snositi u nadolazećim godinama. Događaji u nadolazećim mjesecima bit će ključni za dugoročnu održivost njemačke financijske politike. Dodatne informacije možete pronaći na Ogledalo vlasti i Bavarski radio.