Mirovinska kriza pod pritiskom: Finski vodič za Njemačku!

Mirovinska kriza pod pritiskom: Finski vodič za Njemačku!

Finska i Njemačka se sve više suočavaju sa sličnim izazovima u svojim mirovinskim sustavima. Obje se zemlje bore s visokim dugovima, rastućom socijalnom potrošnjom i sve starijim stanovništvom koji vrše pritisak na sustave. To izvješćuje Merkur.

U Finskoj je omjer zaduženosti porastao s 40% na preko 80% bruto domaćeg proizvoda, a 2025. očekuju se nova zaduženja od preko 13 milijardi eura. Ekonomist Matthias Strifler upozorava da bi omjer zaduženosti mogao premašiti čak 90% u narednim godinama ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.

Rastući socijalni izdaci

Socijalna potrošnja, posebice na mirovine i zdravstvo, najbrže je rastuća proračunska stavka u Finskoj. Poput Njemačke, Finska je jedna od zemalja koje najbrže stare u Europi. To dovodi do povećanja troškova u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi, što pojačava potrebu za hitnim reformama.

U Njemačkoj se rezerve Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV) smanjuju, a procjenjuje se da bi one mogle pasti na minimalnu rezervu od 0,2 mjesečnih troškova 2027. U jesen 2027. DRV možda privremeno neće moći isplaćivati ​​mirovine iz vlastitih sredstava. To ima dalekosežne posljedice i moglo bi saveznu vladu učiniti odgovornijom, budući da subvencije za mirovine već čine najveću proračunsku stavku.

Potreba za reformom i drugačijim strategijama

Ekonomisti stoga hitno traže reforme zakonskog mirovinskog sustava. Prijedlozi uključuju, među ostalim, povezivanje dobi za odlazak u mirovinu s očekivanim životnim vijekom, što se već prakticira u Finskoj od 2017. Tamo je prijevremeno umirovljenje otežano kako bi se bolje odgovorilo na izazove. Nasuprot tome, savezna vlada pod kancelarom Friedrichom Merzom drži se standardne dobi za odlazak u mirovinu od 67 godina i ne planira povećati dob za odlazak u mirovinu.

Osim toga, planovi za stabilizaciju razine mirovina i povećanje majčinskih mirovina opterećuju savezni proračun. U Finskoj se od 2027. planira prodaja dionica iz državnog mirovinskog fonda kako bi se smanjio bruto dug. Međutim, te su mjere kontroverzne.

Pitanje mirovina nije samo gospodarski izazov, već utječe i na kvalitetu života građana. Rasprava o mirovinskom osiguranju i rukovanju mirovinskim primanjima pokazuje kako se različite kulture različito odnose prema mirovini. Sam pojam "mirovina" ima mnogo aspekata o kojima se raspravlja u društvu, od individualnih iskustava do povijesnih konteksta, kao što je utjecaj seigneura na život u drevnim društvima Rječnik.com.