Ruska ekonomija na rubu: investicije propadaju!

Ruska ekonomija na rubu: investicije propadaju!

Rusija se suočava s potencijalnom gospodarskom krizom koja prijeti nakon godina otpornosti. Ruski ministar gospodarstva Maxim Reshetnikov rekao je na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, koji je održan od 18. do 21. lipnja 2025., da je gospodarski učinak zemlje pod velikim pritiskom. Posebno zabrinjava pad stranih ulaganja, koji se smatra jednim od najvećih izazova. U 2024. Rusija je privukla samo 3,35 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja (FDI), dramatičan pad od 91 posto u usporedbi s 2021. Ovo označava najnižu vrijednost od 2001. fr.de prijavio.

Problemi s kojima se Rusija suočava pogoršani su ratom u Ukrajini i povezanim zapadnim sankcijama, koje ometaju protok izravnih stranih ulaganja. EU je bio značajan izvor ulaganja u Rusiju 2021. godine, s ukupnim iznosom od oko 255 milijardi eura. Ovi financijski rezovi znače da Rusija sve više ima poteškoća s privlačenjem novih investicijskih partnera, osobito na globalnom jugu. Visoki gosti i najviši ruski rukovoditelji nisu bili na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, što je dodatno pojačalo zabrinutost oko atraktivnosti zemlje kao lokacije za ulaganje.

Vojna potrošnja i ekonomski izazovi

Unatoč gospodarskim poteškoćama, Rusija planira dramatično povećati vojne izdatke. Prema izvješću Državne dume od 21. studenog 2024., očekuje se povećanje obrambenog proračuna za 25 posto na 13,5 trilijuna rubalja (oko 130 milijardi eura). Zbog toga se očekuje da će vojna potrošnja iznositi 7 do 8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je rekord u postsovjetskoj povijesti. U 2021. ta je potrošnja iznosila 3,6 posto BDP-a. Velika državna potražnja dovela je do takozvanog ratnog buma u dijelovima ruskog gospodarstva u posljednje dvije godine, ali to nije bez izazova.

Iako su prihodi u Rusiji porasli, gospodarstvo pati od nedostatka radne snage i tekućih zapadnih sankcija. Gospodarski rast je zastao 2024. dok je inflacija ostala tvrdoglava. Središnja banka bori se s visokim kamatama te je od srpnja 2023. podigla ključnu kamatnu stopu sa 7,5 posto na 21 posto, što bi moglo pridonijeti porastu bankrota poduzeća. Prognoze za 2025. pretpostavljaju rast od samo 0,5 do 1,5 posto, što je lošije od prvotno planiranog. Izazovi jamčenja pristupa kritičnoj uvezenoj robi i strojevima s dvojnom namjenom smatraju se ključnima za obrambenu industriju.

Međunarodni odnosi i geopolitičke napetosti

Geopolitička situacija je također napeta za Rusiju. Izvješće koje je procurilo pokazuje da se Rusija bori kako bi bliže vezala bivše sovjetske republike poput Kazahstana i Kirgistana. Te se države sve više distanciraju, što uvelike otežava nastojanja Kremlja da potvrdi svoj utjecaj u središnjoj Aziji. Kina kao strateški partner izvlači korist iz situacije pregovarajući velike popuste na kupnju ruskog plina dok blokira izgradnju plinovoda “Snaga Sibira 2”.

Rusija vidi zemlje BRICS-a kao protutežu zapadnoj dominaciji, ali postoje i napetosti unutar ove skupine. Pad ruskog udjela izravnih stranih ulaganja prikupljenih u Kini s 1,0 posto (2015.-2020.) na 0,3 posto (2021.-2023.) pokazuje koliko je krhka ekonomska situacija. Dok javna blagajna ima manjkove od oko 2 posto BDP-a, koji se ne smatraju prijetećim, nova povećanja poreza pokazuju da se država oslanja na konsolidaciju kako bi riješila svoje financijske probleme.

Ukratko, Rusija je na kritičnoj raskrižju. Iako nastoji proširiti svoju vojnu snagu, također se suočava s ozbiljnim gospodarskim i geopolitičkim izazovima. Stručnjaci se slažu da bez temeljitih promjena ekonomske i političke strategije postoji opasnost od recesije, što bi moglo dodatno pogoršati ionako nestabilnu situaciju.