Ruska ekonomija na rubu: krediti nestaju, inflacija eksplodira!

Ruska ekonomija na rubu: krediti nestaju, inflacija eksplodira!

Rusko gospodarstvo suočava se sa značajnim izazovima, koje karakteriziraju stagnacija ulaganja i gubici proizvodnje u ključnim sektorima kao što su čelik i nafta. Visoka inflacija dovodi do rekordnih ključnih kamatnih stopa, koje osjetno utječu na zaduživanje. Trenutačno je rusko kreditno tržište poraslo za oko 1,7 bilijuna rubalja (oko 18,2 milijarde eura) u srpnju 2025., a ukupni dug sada doseže 150 bilijuna rubalja (1,6 bilijuna eura). Godišnja stopa rasta kreditiranja usporila je na 10,1 posto, dosegnuvši najniži tempo od 2021.

Središnja banka Rusije klasificira kreditiranje privatnih klijenata kao "slabo", a poduzećima kao "umjereno". Restriktivna monetarna politika smatra se glavnim uzrokom ovog usporavanja. Kućanstva su usredotočena na otplatu prošlih obveza s malim interesom za nove zajmove, što je pogoršano visokom ključnom kamatnom stopom od 18 posto, što je pad s rekordnih 21 posto. Ovo smanjenje stope predstavlja najveći korak od svibnja 2022. za poticanje zaduživanja.

Teški uvjeti za tvrtke

Situacija je posebno napeta za tvrtke koje trpe zbog visokih ključnih kamata. Banke su prisiljene sve više odobravati jeftine kredite tvrtkama u ratnom gospodarstvu. Ovaj pristup stvara vježbu u suočavanju s "toksičnim dugom" na tržištu korporativnih kredita. Iako se ruski bankarski sustav službeno smatra relativno stabilnim, postoji zabrinutost zbog neplaćanja kredita i značajnih nedostataka u kreditnim knjigama. Izražavaju se strahovi od neizbježne recesije 2026., osobito od strane vodećih bankara poput Hermana Grefa iz Sberbanka.

Ruska strategija financiranja koja podupire rat u Ukrajini oslanja se i na novčane tokove iz redovnog proračuna i na zajmove banaka slične veličine proračunu za obranu. Ova strategija stvara privid stabilnog državnog proračuna dok povećava pritisak na banke da ispune zahtjeve za zajmove tvrtkama povezanim s ratom. Potrošnja i nova ulaganja ostaju prigušeni zbog financijskih neizvjesnosti.

Budućnost kreditiranja i inflacije

Zakon donesen u veljači 2022. prisiljava banke da daju kredite tvrtkama potrebnim za ratne operacije. U tom kontekstu, korporativni dug u Rusiji trenutno iznosi 415 milijardi dolara, što je 19,4 posto BDP-a. Otprilike polovica ovog duga odlazi na ratna područja. Istodobno se povećava broj kašnjenja u plaćanju, pa je u kašnjenju 19 posto srednjih i velikih poduzeća te 25 posto malih poduzeća.

Središnja banka također je bila pod pritiskom da eventualno dodatno poveća ključnu kamatnu stopu koja je krajem prosinca 2024. iznosila 21 posto i već se smatrala previsokom. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice daljnjeg povećanja kamatnih stopa, dok je inflacija zadnji put iznosila 9,5 posto u prosincu 2024. Predviđanja pokazuju da bi inflacija 2025. mogla pasti na 4 posto godišnje.

Trenutačni gospodarski izazovi i strategija središnje banke mogli bi imati duboke implikacije na budućnost Rusije. Zabrinutost oko neplaćanja zajmova i suzdržanost potrošača ukazuju na zabrinjavajuću gospodarsku situaciju koja bi mogla zahtijevati daljnje mjere, a možda i spašavanje.