Solarna toplinska energija: ključ za jeftinije troškove procesne topline u industriji!

Solarna toplinska energija: ključ za jeftinije troškove procesne topline u industriji!

Zanimanje za obnovljive izvore energije u industriji je u porastu, pokazuje nedavna studija. Razlozi za to su fluktuacije cijena fosilnih goriva, sve veći troškovi CO₂ i rizici sigurnosti opskrbe zbog geopolitičkih napetosti. Njemačka udruga solarne industrije optimistična je u pogledu razvoja tržišta solarne toplinske energije i jasno daje do znanja da su ulaganja u solarne sustave grijanja ekonomičnija od kupnje fosilnih goriva za proizvodnju procesne topline.

Studija koju je proveo Fraunhofer institut za solarne energetske sustave ISE u ime BSW-Solar ispituje prinose i ekonomsku isplativost solarne procesne topline u industriji. U tom kontekstu postaje jasno da solarna toplinska energija ima ekonomskog smisla, posebno za niskotemperaturne i srednjetemperaturne primjene u industriji. S udjelom sunca do 50 posto, ulaganja u solarnu toplinsku energiju čak su jeftinija od kupnje fosilnih goriva.

Ekonomska učinkovitost solarne toplinske energije

Razdoblje povrata za solarne toplinske sustave je između tri i osam godina, ovisno o scenariju, lokaciji i temperaturnom rasponu. Primjer paraboličnog sustava korita od 34 megavata u Würzburgu pokazuje: Sustav se isplati nakon 5,5 godina i uštedi preko 40 milijuna eura tijekom 20 godina. Uzimajući u obzir današnju vrijednost, ušteda je oko 25 milijuna eura s investicijom od 12,6 milijuna eura. Carsten Körnig, generalni direktor BSW-Solar, naglašava ekonomsku održivost i konkurentnost solarne toplinske energije.

Industrijska procesna toplina predstavlja relevantan dio energetske potražnje u Njemačkoj, koja se trenutno uglavnom pokriva fosilnim gorivima. Solarna toplinska energija može osigurati temperature do 400 °C i stoga nudi rješenje bez CO2 za industriju. Studija se temelji na dinamičkim simulacijama sustava i uključuje vrijednosti sunčevog zračenja, tehnologije kolektora, temperaturne raspone i skladištenje topline u više od 6000 konfiguracija sustava. Realne i predviđene cijene prirodnog plina, porezi na CO₂ i instrumenti financiranja također su uzeti u obzir.

Izgledi u metropolitanskoj regiji Rhine-Neckar

Istodobno, studija provedena za Gospodarsku i industrijsku komoru metropolitanske regije Rhine-Neckar pokazuje da je ova regija jedna od regija s najvećom potrošnjom električne energije u Njemačkoj. Očekuje se da će se buduća potražnja za električnom energijom povećati sa sadašnjih 17 teravat sati godišnje na 32 do 38 teravat sati godišnje do 2045. Glavni pokretač ovog povećanja je dekarbonizacija i elektrifikacija industrije.

Potencijal obnovljive energije u regiji procjenjuje se na 16,2 gigavata, iako je trenutni instalirani kapacitet tek oko desetine toga. Osobito je veliki potencijal u fotonaponskim sustavima, s potencijalnom izlaznom snagom od 14,4 GW i maksimalno 1,8 GW snage vjetra. Međutim, čak i ako se potencijal u potpunosti iskoristi, regija će se i dalje oslanjati na uvoz električne energije između 10 i 17 teravat sati godišnje. Ovi rezultati prikupljeni su korištenjem modela energetskog sustava REMod za izračun transformacijskih putanja njemačkog energetskog sustava do 2045. godine.

Brojke jasno pokazuju da energetska tranzicija u Njemačkoj, posebno u industrijskim područjima, mora napredovati kako bi odgovorila na izazove budućnosti. Snažna ekspanzija obnovljivih izvora energije ključna je za postizanje nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija CO₂ i za zadovoljenje sve većih energetskih potreba.

Za daljnje informacije o temama obnovljivih izvora energije u industriji i potražnji električne energije u metropolitanskoj regiji Rhine-Neckar pogledajte članke ECONEWS i Fraunhofer ISE.