Posebna sredstva: Merz poziva na slobodu, ali kritike kaosa rastu!

Posebna sredstva: Merz poziva na slobodu, ali kritike kaosa rastu!

U proljeće 2025. njemačka vlada odlučila je o posebnom fondu od 500 milijardi eura namijenjenom ulaganju u obranu i infrastrukturu. Ova je odluka donesena u sklopu temeljite izmjene Temeljnog zakona. Specifične promjene donijele su nove slobode zemljama u načinu na koji koriste sredstva. Za njih više nije potrebno prethodno federalno odobrenje, što je dovelo do rasprave o odgovornosti i nadzoru nad korištenjem sredstava. Kritičari upozoravaju na neusklađenost pojedinačnih projekata i nejasnu raspodjelu.

Čelnik CDU-a Friedrich Merz izrazio je uvjerenje u nove slobode koje će općine dobiti te naglasio potrebu novog zaduživanja. Na konferenciji premijera 20. lipnja 2025. premijer Saske Michael Kretschmer pohvalio je novu uredbu. Posebno treba istaknuti da će 100 milijardi eura iz posebnog fonda pritjecati izravno u savezne države koje ta sredstva mogu koristiti i za sportske objekte, kulturne projekte, unutarnju sigurnost, upravljanje vodama i stambenu izgradnju.

Političke reakcije i zabrinutost

Novi propisi naišli su na odobravanje i otpor unutar savezne vlade. Ralph Brinkhaus iz CDU-a pozvao je na sustavnu prioritizaciju projekata kako bi se zadovoljile stvarne potrebe. Istovremeno, predstavnici stranke Zelenih izrazili su zabrinutost. Sebastian Schäfer iz Zelenih kritizirao je da se posebni fond uglavnom koristio za osiguranje koalicije umjesto za osiguranje buduće održivosti zemlje. Odobrenje Zelenih amandmana na Temeljni zakon također je bilo uvjetovano time da se radi o dodatnom trošku, a ne o preraspodjeli postojećih sredstava.

Pravni okvir za poseban fond stvoren je izmjenama članaka 109., 115. i 143.h Temeljnog zakona. Ove promjene omogućuju kreditno financirana ulaganja u obranu i zaštitu klime izvan dužničke kočnice, što povećava fleksibilnost savezne vlade. Amandman na Temeljni zakon dobio je veliku većinu u Bundestagu s 512 glasova za, dok je 206 zastupnika glasovalo protiv. Reforma je također naišla na odobravanje u Bundesratu, a Bavarska i druge savezne države pridonijele su većini.

Učinci promjene temeljnog zakona

Novi investicijski paket povezan je s očekivanjem da sredstva moraju biti odobrena u razdoblju od dvanaest godina i da Bundestag može odlučiti jednostavnom većinom kako će se sredstva konkretno koristiti. Ublažit će se i dužnička kočnica za savezne države, čime će se moći zaduživati ​​do 0,35 posto BDP-a. Ovo zemljama nudi priliku za hitno potrebna ulaganja u infrastrukturu i zaštitu klime.

Sve u svemu, politički akteri sada se suočavaju s izazovom učinkovitog i ciljanog korištenja dodijeljenih sredstava. Ostaje za vidjeti kako će države i općine koristiti poseban fond i hoće li se obistiniti strahovi o neusklađenoj raspodjeli sredstava.

Rasprava o posebnom fondu i pripadajućim promjenama daleko je od kraja. Kritičari i pristaše nastavit će intenzivno raspravljati o tome kako treba oblikovati budućnost njemačke investicijske politike. Dok se CDU i SPD fokusiraju na jačanje infrastrukture i obrane, korištenje sredstava ostaje pod promatranjem oporbe i javnosti.

[Merkur] izvještava da su promjene Temeljnog zakona smatrane ustavno dopuštenima nakon što je Savezni ustavni sud odbacio hitne zahtjeve i tužbe tijela protiv izmjena Temeljnog zakona. Time Vlada dobiva dodatnu potporu u provedbi svojih planova.

[bpb] također je objasnio da posebni fondovi predstavljaju posebne proračune koji su namjenski namijenjeni i ne podliježu kočnici duga, što je u aktualnoj političkoj situaciji od velikog interesa.