Socijalna država pod pritiskom: Kiziltepe upozorava na opasne rezove!

Socijalna država pod pritiskom: Kiziltepe upozorava na opasne rezove!

Berlinski socijalni senator Cansel Kiziltepe (SPD) oštro je kritizirao raspravu o troškovima sustava socijalne sigurnosti koju je pokrenuo kancelar Friedrich Merz (CDU). Upozorava da dovođenje u pitanje socijalne države ugrožava socijalnu koheziju. Umjesto rezova, Kiziltepe poziva na ulaganja u socijalnu sigurnost, stabilne mirovine i očuvanje radnih mjesta u ekonomski teškim vremenima. Vaše upozorenje: Socijalna sigurnost ne smije postati igračka za stranačko-političku retoriku štednje. Kiziltepe također poziva da se obrati pozornost na sve veću koncentraciju bogatstva u društvu.

Friedrich Merz smatra da su socijalne reforme nužne kako bi se riješila visoka cijena, posebice novca građana. Ustvrdio je kako postojeći sustav više nije održiv i rezovi postaju neizbježni. Merz tvrdi da Njemačka već godinama živi iznad svojih mogućnosti.

Sukob oko federalnog proračuna za 2025

Rasprava o saveznom proračunu za 2025. iznimno je kontroverzna s obzirom na planirane rekordne izdatke od oko 503 milijarde eura. Za novac građana predviđeno je gotovo 52 milijarde eura, što je povećanje od oko 5 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje posljedica je povećanih troškova života, viših stanarina i skučenog tržišta rada. Socijalni izdaci čine gotovo 40 posto cjelokupnog saveznog proračuna, a Savezno ministarstvo rada i socijalne skrbi predstavlja najveće područje potrošnje s preko 190 milijardi eura.

Unija poziva na štednju novca građana i reformu osnovne sigurnosti. Razlog za takve zahtjeve je što se značajan dio korisnika naknada građana smatra radno sposobnim i stoga bi ih trebalo jače integrirati u tržište rada. Političari CDU-a govore o “značajnom potencijalu ušteda” i zalažu se za veću diferencijaciju između potrebitih i radno sposobnih.

Planirana štednja i socijalni rizici

Savezna vlada planira srednjoročne uštede na naknadama i očekuje uštede od 1,5 milijardi eura za 2026. i još 3 milijarde eura za 2027. Socijalne udruge upozoravaju da mnogi primatelji naknada žive ispod granice egzistencije. Samohrani roditelji i obitelji posebno su pogođeni rastom cijena i stanarina. Kritičari ističu da se unatoč rekordnoj potrošnji premalo ulaže u društvene inovacije i skrb.

Osim toga, za 2025. planirano je 81,8 milijardi eura novih kredita, više nego dvostruko više nego prethodne godine. Ovo financiranje socijalne države konkurira drugim političkim prioritetima. Novac građana, koji je od 2023. zamijenio bivši Hartz IV, Unija smatra kritičnim, a raspravlja se o reformama uključujući strože politike sankcija, brže provjere imovine i troškova stanovanja te veće zapošljavanje.
Društvene udruge hitno upozoravaju da je egzistencija mnogih ljudi ugrožena mogućim rezovima građanskih naknada i s njima povezane štednje.

Sve u svemu, trenutna situacija u raspravi o novcu građana i sustavima socijalne sigurnosti pokazuje duboki rascjep u političkoj raspravi o budućnosti socijalne države u Njemačkoj.

Za više informacija o razvoju događaja i raspravi o novcu građana posjetite Süddeutsche.de i buerger-geld.org.