Industrija čelika pod pritiskom: potrebna ulaganja i dekarbonizacija!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Industrija čelika u Njemačkoj suočava se s velikim izazovima u 2025. godini, dok su potrebna ulaganja za dekarbonizaciju u tijeku.

Industrija čelika pod pritiskom: potrebna ulaganja i dekarbonizacija!

Industrija čelika u Njemačkoj suočava se s ogromnim izazovima, koji su složeni kombinacijom političkih, ekonomskih i regulatornih čimbenika. Pritisak na trgovce i čeličane da postižu rezultate raste, što tjera brojne tvrtke na poduzimanje mjera poput digitalizacije i spajanja. Ta su kretanja usko povezana s političkom situacijom koja je zapala u fazu mirovanja i čekanja od imenovanja novog saveznog kancelara 6. svibnja 2025. Međutim, očekivani poticaji za ulaganja i ubrzani postupci odobravanja mogli bi ponuditi izlaz iz ove situacije.

Posebno je pogođena građevinska industrija jer politički zahtjevi kao što su zahtjevni propisi, carinska politika i opsežni ESG zahtjevi stvaraju nesigurnost i time ograničavaju mogućnosti kupnje. Osim toga, visoke cijene energije i troškovi sirovina predstavljaju veliki teret za proizvodnju čelika. Pozitivan zaokret leži u programu ulaganja u željeznice, ceste i energetiku vrijednom više milijardi, što su mnogi u industriji pozdravili. Ipak, pritisak da se djeluje ostaje velik.

Zaostatak ulaganja i njegove posljedice

Ogromna potreba za ulaganjima u smanjenje emisija CO2 pritišće industriju, a brojne investicije u dekarbonizaciju odgođene su na neko vrijeme. Nekada jaki sektori kupaca industrije čelika trenutno su u krizi, što rezultira postupnim padom potražnje za proizvodima od čelika. Izazov je složen viškom kapaciteta, koji povećava troškove i stvara rizike tijekom tržišnih fluktuacija.

Zeleni dogovor EU-a, uključujući inicijative „Skladni za 55” i mehanizam prilagodbe granice CO2 (CBAM), još nije finaliziran i stoga ometa planiranje transformacijskih koraka u tvrtkama. Ove neizvjesnosti značajno otežavaju prijelaz na proizvodnju koja ne štedi klimu. U međuvremenu raste udio uvoznog čelika jer domaća proizvodnja nije dovoljna da pokrije potražnju.

Financijski izazovi i budući izgledi

Banke poput UniCredita prepoznale su hitnost i nude podršku ne samo kroz kratkoročno financiranje, već i kroz dugoročne savjete. UniCredit, primjerice, podupire projekt dekarbonizacije grupe SHS - Stahl-Holding-Saar s investicijom od 4,6 milijardi eura te ulaže u prvu svjetski klimatski neutralnu čeličanu koja se gradi u sjevernoj Švedskoj i koštat će više od 6,5 milijardi eura.

Regulatorni okvir, stalne promjene u pravnom okviru EU-a i pritisak da se uskladi s ESG standardima naglašavaju potrebu za dobrim strateškim planiranjem u industriji. Trgovci se pokazuju otpornima u teškim financijskim godinama; kad se vrati politička stabilnost, mogu preživjeti i krize. Za mnoge tvrtke put do čvrste i održive ekonomske stabilnosti ostaje izazovan pothvat. U sljedećih nekoliko mjeseci bit će presudno hoće li se političke smjernice i regulatorni pritisak u konačnici moći iskoristiti za postavljanje sektora na održivu osnovu.

Industrija čelika ne samo da se bori s internim prilagodbama, već mora nadvladati i vanjske izazove koji podrivaju planiranje i konkurentnost. Postoji jasna potreba za djelovanjem kako bi se uspješno oblikovala budućnost industrije u Njemačkoj i Europi. Marketsteel i Handelsblatt detaljno analizirati te razvoje i njihove učinke.