Cijene električne energije nastavljaju rasti: potrošači i mala i srednja poduzeća su zaostali!

Cijene električne energije nastavljaju rasti: potrošači i mala i srednja poduzeća su zaostali!

Koalicijski odbor je 5. srpnja 2025. dogovorio paket olakšica za cijene energije. Unatoč ovoj mjeri, Savezno udruženje industrije energije i vode (BDEW) oštro kritizira planirane korake. Posebice se zamjera što se porez na struju ne smanjuje na minimum EU-a, a profitiraju i dalje industrija, poljoprivreda i šumarstvo. Privatna kućanstva i brojne tvrtke, pak, ostaju praznih ruku kada je riječ o usporedivim olakšicama, što povećava zabrinutost zbog rasta troškova života.

BDEW također upozorava da planirane subvencije za mrežarine, koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2026., moraju biti pravno obvezujuće do jeseni 2023. Te subvencije presudno ovise o pravnoj jasnoći, a ostaje za vidjeti kako će mrežni operateri redefinirati mrežarine za industriju i potrošače. Informacije o olakšicama od dobavljača energije također moraju biti pravodobno dostavljene.

Kritika financijskih prioriteta

Središnja točka kritike je gornja granica pristojbe za skladištenje plina, dok nedostaje fokus na ulaganja u skladu s klimom. Planirani posebni fond od 10 milijardi eura godišnje mogao bi se većim dijelom koristiti za potrošnju potrošača, što znači da će važni investicijski programi, posebice u tehnologiji vodika, biti pod pritiskom. Porez na električnu energiju i mrežarina igraju značajnu ulogu u troškovima za potrošače i tvrtke.

Više cijene električne energije smanjuju kupovnu moć, što se negativno odražava na troškove života. Energetski intenzivne industrije i dalje imaju koristi od nižih poreza, dok drugi sektori ne primaju usporedive olakšice. BDEW vidi hitan pritisak na vladu i parlament da postignu uravnoteženiju raspodjelu tereta.

Prijedlozi reforme za smanjenje mrežnih naknada

Kako bi se smanjili troškovi za potrošače, Agora Energiewende predlaže niz mjera u trenutnoj studiji. Ove analize pokazuju da bi državne subvencije za smanjenje mrežnih naknada potencijalno mogle biti niže do 80%. Hitno su potrebne uštede u širenju elektroenergetske mreže i reforme za učinkovitiji rad mreže kako bi se smanjio financijski teret.

Studija preporučuje tri ključne mjere:

• Verwendung von Freileitungen statt Erdkabel beim Stromnetzausbau.
• Eigenkapitalbeteiligungen des Bundes zur Senkung der Investitionskosten für Netzbetreiber.
• Einführung dynamischer Netzentgelte für flexible Verbraucher, etwa für Elektrofahrzeuge und Wärmepumpen.

Dugoročno gledano, ove bi reforme mogle pomoći u održavanju stabilnih troškova povezanih s mrežom i smanjiti financijski teret za kućanstva. Trenutno se očekuje da bi bez mjera troškovi mogli porasti do 30% tijekom sljedećeg desetljeća. Primjerice, cijena za četveročlano kućanstvo mogla bi porasti s 13 centi na 15 centi po kilovat satu, što znači dodatne godišnje troškove od 104 eura.

Sveukupno, analiza Agore pokazuje da bi federalni proračun ovim reformama do 2045. mogao uštedjeti oko 160 milijardi eura. Trenutačni proces reforme mrežnih naknada Federalne mrežne agencije je u fazi konzultacija, a studija uključuje opsežne preporuke za smanjenje troškova kako bi se osigurala pravedna raspodjela troškova.

Ovi nalazi jasno pokazuju da raspravu koja je u tijeku mora podržati politika, kao i gospodarstvo i civilno društvo kako bi se pronašlo održivo rješenje za izazove na energetskom tržištu.

Za više informacija posjetite web stranicu Ured udruge i Agora energetski prijelaz.