Benzinske postaje u tranziciji: E-punionice se bore s birokratskim preprekama
Benzinske postaje ulažu u e-punionice, ali se bore s birokracijom i padom prodaje benzina. Koji su izazovi?
Benzinske postaje u tranziciji: E-punionice se bore s birokratskim preprekama
U Njemačkoj se operateri benzinskih postaja suočavaju sa značajnim izazovima zbog sve veće elektrifikacije prometa. Glasno Svijet Mnoge benzinske postaje ulažu u proširenje svoje infrastrukture stanicama za punjenje kako bi bile spremne za budućnost s manje motora s unutarnjim izgaranjem. No, ovako visoka investicija za sada se ne čini isplativom za srednje velike benzinske postaje. Birokratske prepreke i neadekvatna infrastruktura usporavaju nužno širenje e-punionica.
Carsten Müller, izvršni direktor Savezne udruge neovisnih benzinskih postaja (BfT), ističe da se samo otprilike jedan električni automobil puni svaka tri dana na brzim punionicama u Njemačkoj. BfT predstavlja ukupno 2.766 benzinskih postaja i izvještava da je prosječna prodaja električne energije na e-punionicama 9.000 kilovat sati godišnje, što odgovara oko 100 procesa punjenja. Investicija u stanicu za punjenje visokih performansi, također poznatu kao hiperpunjač, košta oko 350.000 eura. Unatoč tim visokim troškovima, prodaja benzina i dizela i dalje daje značajan doprinos gospodarskoj okosnici benzinskih postaja, čak iako je taj promet u padu.
Razvoj tržišta i izazovi
Tržište benzinskih postaja u Njemačkoj ostaje stabilno s oko 14.000 lokacija, iako se broj automobila povećao s 41,7 milijuna u 2010. na 49,1 milijun u 2024. Pet velikih kompanija kao što su Aral, Shell i Esso i dalje dominiraju tržištem, dok operateri srednje veličine čine gotovo drugu polovicu prodaje. Ovim benzinskim postajama srednje veličine trgovina i autopraonice najvažniji su izvori prihoda. Benzinska postaja članica BfT-a u prosjeku ostvari 1,25 milijuna eura prodaje i dobit od 235.148 eura. Duhanski proizvodi i pića glavni su prodajni proizvodi.
Najavu savezne vlade da će povećati minimalnu plaću na 15 eura operateri doživljavaju kao ozbiljan rizik za profitabilnost poslovanja. Udio troškova plaća u troškovima poslovanja trenutno je između 53% i 62%, a povećanjem bi mogao porasti i do 70%. Osim toga, mnoge benzinske postaje imaju poteškoća s pronalaženjem osoblja, osobito u ruralnim područjima, što rezultira skraćenim radnim vremenom. Međutim, zbog opskrbne funkcije imaju posebne dozvole za rad noću i blagdanima.
Smanjenje birokracije u energetskom pravu
Osim toga, nacrt predviđa da se korisnici električnih vozila s dvosmjernim punjenjem ne klasificiraju kao dobavljači te stoga ne moraju plaćati porez. Time bi se moglo izbjeći dvostruko oporezivanje pri korištenju skladišta električne energije. Međutim, kritičari iz industrije, uključujući Annette Selter iz BDI-a, žale se da bi ovaj prijedlog zakona mogao dovesti do golemog gomilanja birokracije koja ne bi koristila tvrtkama, već samo administraciji.
Općenito, operateri benzinskih postaja suočeni su sa složenim područjem napetosti između potrebnih ulaganja, rastućih troškova plaća i birokratskih prepreka. Nadolazeći mjeseci mogli bi biti ključni u određivanju toga koliko će igrači u industriji uspješno prevladati izazove koji dolaze.