Thüringen planira posuditi više od milijardu eura - riskantna oklada!

Thüringen planira posuditi više od milijardu eura - riskantna oklada!

Gospodarska i industrijska komora Erfurta (IHK) zabrinuta je zbog planova zaduživanja pokrajinske vlade Thüringen, koji su namijenjeni promicanju rasta i infrastrukture. Kao dio dvostrukog proračuna za 2026./27., zemlja planira preuzeti više od milijardu eura novog duga, a glavna izvršna direktorica IHK-a Cornelia Haase-Lerch naglašava rizike ovih mjera. Glasno thueringen.de Za 2026. planirano je oko 600 milijuna eura novog duga, a za 2027. oko 500 milijuna eura.

IHK poziva na čvrstu financijsku politiku i jasne prioritete ulaganja. Thüringen se već bori s proračunskim problemima koji su, između ostalog, rezultat visokog duga i troškova osoblja. Haase-Lerch ističe da se hitno potrebna ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju, obrazovanje i osiguranje kvalificiranih radnika guraju u drugi plan, a istodobno postoji rizik da skriveni dugovi naruše povjerenje u proračun.

Investicijski program i financijska odgovornost

Pokrajina Thüringen do 2029. godine planira provesti investicijski program za općine vrijedan milijardu eura. Taj program financira Tirinška razvojna banka, koja svake godine općinama namjerava dati 250 milijuna eura kredita. Država je također odlučila pokriti kamate i otplate ovih općinskih kredita, koji bi koštali 71 milijun eura godišnje u razdoblju od 20 godina.

Ministrica financija Katja Wolf ističe važnost ulaganja kako bi se izašlo iz trenutne faze stagnacije. Kako bi olakšala to zaduživanje, savezna je vlada unijela izmjene u dužničku kočnicu koje saveznim državama omogućuju više zaduživanja. To bi također trebalo pomoći Tiringiji da postigne uravnotežen proračun bez novih dugova u srednjem roku, do 2029. godine, prema informacijama iz krma.de izranja.

Rizici i rasprava o modelima financiranja

Pokreće se i rasprava o alternativnim modelima financiranja projekata javnih zgrada. IHK je upozorio da planirano prebacivanje investicijskog tereta u buduće financijske godine od strane Tirinške razvojne banke nosi znatne rizike. Za očekivati ​​je da općine same odlučuju u koja će područja ulagati, ali moraju dokazati da se sredstva ne koriste u druge svrhe.

Općenito, situacija u Tiringiji ostaje napeta, ne samo zbog zabrinutosti oko budućeg proračuna i potrebe da se održi financijska disciplina u javnom povjerenju. Tekuće rasprave o politici duga zasigurno će ostati središnje pitanje u nadolazećim godinama.