Odumiranje šuma 2.0: Na pomolu je najveća kampanja pošumljavanja u Njemačkoj!

Odumiranje šuma 2.0: Na pomolu je najveća kampanja pošumljavanja u Njemačkoj!

Njemačka se suočava s golemim izazovom: predstoji najveća kampanja pošumljavanja od Drugog svjetskog rata. Ova nužnost proizlazi iz ozbiljnih posljedica klimatskih promjena, koje stručnjaci nazivaju "Odumiranje šuma 2.0" - situacija koja je još ozbiljnija nego u 1980-ima. Teško je oštećeno oko 525.000 hektara šuma; posebno je potrebno pošumiti sastojine smreke i listopadno drveće poput bukve i hrasta. Preko 80 posto preostalih stabala pokazuje štetu, čak i nakon kišne 2024.

Posebno su pogođeni niski planinski lanci, poput Harza i Tirinške šume, kao i dijelovi Sjeverne Rajne-Vestfalije i Hesena. Monokulture nastale u poslijeratnom razdoblju pokazuju se osjetljivima na štetnike i učinke klimatskih promjena. Prema studiji Instituta za ekološka ekonomska istraživanja (IÖW), ulaganja u klimatski stabilne mješovite šume mogu postići impresivan povrat na javnu dobrobit od 1100 posto. Svaki euro uložen u pošumljavanje mogao bi generirati vrijednost od dvanaest eura, što odgovara društvenoj koristi od oko 200.000 eura po hektaru.

Aktualni izazovi i izvješće o šteti

Situaciju dodatno kompliciraju ekstremni vremenski uvjeti koji su posljednjih godina nanijeli velike štete njemačkim šumama. Štetama su značajno pridonijela nevremena koja su se dogodila u jesen 2017., proljeće 2018. i 2022. te izražena suša u razdoblju od 2018. do 2020., 2022. i 2023. godine. Ovi ekstremni uvjeti pogodovali su masovnom razmnožavanju vrsta potkornjaka, tiskara i gravera, što je ozbiljno narušilo stabilnost smrekovih šuma. Posebna se pozornost posvećuje štetama od sekundarnih štetnika na listopadnom drveću poput bukve i hrasta. U ispitivanju stanja šuma iz 2024. godine utvrđeno je da je 36 posto stabala imalo značajno prorijeđeno krošnje, a samo 21 posto stabala smatralo se zdravim.

Financijska sredstva za pošumljavanje također su kritično pitanje. Savezna i pokrajinska vlada su od 2019. osigurale oko 870 milijuna eura za mjere pošumljavanja, a samo za tekuću godinu planirano je 125 milijuna eura. Ipak, potpore često nisu dovoljne da pokriju troškove sadnje od oko 17.000 eura po hektaru. To dovodi do stvaranja neobrađenih površina, što dugoročno može dovesti do visokih razina štete za klimu i okoliš.

Mjere i programi pošumljavanja

Kako bi se stanje popravilo, pokrenuta je klimatska inicijativa “Tomorrow Can Come” koja je aktivna od 2022. godine i koja je već financirala i posadila više od milijun sadnica – što odgovara procijenjenoj društvenoj vrijednosti od preko 100 milijuna eura. Osim toga, Akcijski program zaštite prirodne klime (ANK) i program financiranja „Upravljanje šumama za prilagodbu klimatskim promjenama” (KWM) postavljaju nove standarde u održivom gospodarenju šumama.

Velika potražnja za ovim programima dovela je do iscrpljivanja sredstava ANK-a, što je stvorilo snažan poticaj privatnim i općinskim šumoposjednicima za provedbu klimatski prilagođenog gospodarenja. Prema trenutnim procjenama, pošumljavanje više od 500.000 hektara šumskog područja mora se nastaviti kako bi se popravila ekološka šteta i sačuvale šume za buduće generacije.

Ein umfassender Plan zur Wiederaufforstung und Sanierung ist dringend notwendig, um die Wälder, die für Klimaschutz, Biodiversität und als Holzlieferant unverzichtbar sind, zu stabilisieren. Der Weg in eine klimafreundliche Zukunft erfordert sowohl eine engagierte finanzielle Unterstützung als auch einen strategischen Ansatz in der Auswahl geeigneter Baumarten und der Förderung der Naturverjüngung.

Više informacija o ovoj temi možete pronaći na fr.de i bmel.de.