Prekretnica za vijetnamsko tržište zlata: Nazire se kraj državnog monopola!

Prekretnica za vijetnamsko tržište zlata: Nazire se kraj državnog monopola!

Vijetnamsko tržište zlata nalazi se na prekretnici jer vlada traži promjene nakon više od desetljeća politike monopola u proizvodnji poluga. Glavni tajnik To Lam pozvao je na ukidanje državnog monopola nad markama zlatnih poluga, s ciljem omogućavanja transparentnijeg i konkurentnijeg razvoja tržišta zlata, izvještava vijetnam.vn. Država će i dalje kontrolirati proizvodnju, ali se neće ponašati monopolistički, što znači da će kvalificirane tvrtke dobiti dozvole za proizvodnju zlatnih poluga.

Neadekvatna ponuda dovela je do značajnog jaza u cijenama između domaćeg i globalnog tržišta u Vijetnamu. Cijena SJC zlatnih poluga povijesno je bila 15 do 18 milijuna VND po taelu viša od međunarodne cijene. Dr. Le Xuan Nghia je čak opisao tržište zlata kao "nenormalno", s velikom potražnjom koja se ne može zadovoljiti. Stručnjaci naglašavaju da je deregulacija tržišta neophodna kako bi se premostio jaz između cijena, koje trenutno mogu doseći i do 20 milijuna VND po taelu, kao vijetnamnet.vn prijavio.

Prijedlozi reforme i potreba za natjecanjem

Najčešće citirani prijedlozi reformi uključuju dopuštanje tvrtkama uvoza i izvoza zlata. Licenciranje uvoza sirovog zlata tako bi moglo promicati održivo širenje opskrbe dok bi se spriječilo da tržište nastavi patiti od manjka opskrbe, što je situacija koja postoji od 2014. Stručnjaci sugeriraju da bi se razlika u cijeni mogla smanjiti na 1 do 2 milijuna VND po taelu ako se prekine monopol.

Nguyen Tri Hieu, financijski stručnjak, kritizirao je spor odgovor Državne banke Vijetnama (SBV) na razlike u cijenama, ističući da monopoli stvaraju prednosti svojim vlasnicima. Tijekom brifinga za novinare, viceguverner SBV-a Dao Minh Tu priznao je neprihvatljivu razliku u cijeni do 20 milijuna VND po taelu i opisao mjere za borbu protiv ovog problema kao hitne.

Uloga državne banke i utjecaj na tržište

Državna banka trenutačno ima ekskluzivno pravo na uvoz zlata i do sada je pokazala da se ne želi odreći te ovlasti. Kritičari tvrde da održavanje monopola služi izbjegavanju 'goldizacije', pri čemu građani gomilaju zlato i temelje procjenu na zlatu ili američkim dolarima. Umjesto toga, središnja bi banka trebala poticati natjecanje između različitih zlatnih proizvoda.

Druga briga stručnjaka i predstavnika vijetnamske industrije zlata je uspostava nacionalne burze zlata za poboljšanje pristupa informacijama i promicanje ulaganja u zlato. Strategija kontroliranog uvoza koju je već pripremila Vijetnamska poslovna udruga za zlato mogla bi poslužiti kao rješenje za rješavanje postojeće neravnoteže na tržištu ako SBV nastavi blokirati uvoz zlata za tvrtke.

Ukratko, kretanja na tržištu zlata presudno ovise o spremnosti vlade da uvede potrebne reforme. Rano stupanje na snagu izmjena Uredbe 24 i otvaranje tržišta kvalificiranim tvrtkama moglo bi pomoći u revitalizaciji tržišta zlata u Vijetnamu i smanjiti jaz u cijenama.