Samit o obnovi: 10 milijardi za Ukrajinu – nada u Rim!
Europska konferencija u Rimu 2025. podupire ulaganja za obnovu Ukrajine tijekom rata s više od 10 milijardi eura.
Samit o obnovi: 10 milijardi za Ukrajinu – nada u Rim!
Međunarodna zajednica otvorila je 10. listopada 2025. u Rimu godišnju konferenciju o obnovi Ukrajine. Ovaj događaj održava se pod pokroviteljstvom talijanske premijerke Giorgie Meloni i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ima za cilj podržati obnovu Ukrajine koju je napala Rusija. Konferencija, opisana kao četvrta takve vrste, privlači oko 3500 sudionika, uključujući visoke političke dužnosnike poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i posebnog američkog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju Keitha Kellogga.
Vrijeme održavanja konferencije posebno je kritično. Samo dan prije summita, Rusija je pojačala svoje napade na Ukrajinu, naglašavajući hitnost razgovora o obnovi. Konferencija ima za cilj mobilizirati više od 10 milijardi eura ulaganja za potporu obnovi Ukrajine i oporavku od razornih posljedica rata.
Pokrenut novi dionički fond
Posebno je vrijedna pažnje najava novog dioničkog fonda koji je pokrenulo Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) u Njemačkoj preko KfW banke. Fond ima za cilj mobilizirati oko milijardu eura privatnog kapitala za obnovu u strateškim sektorima poput energetske infrastrukture, energije vjetra i sunca te digitalne infrastrukture. Prema procjenama Svjetske banke, troškovi obnove Ukrajine bit će oko 524 milijarde dolara u sljedećih 10 godina.
Konzorcij koji podupire ovaj fond čine vlade Njemačke, Italije, Poljske i Francuske, Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB). Ova interakcija ima za cilj osigurati poticanje privatnih ulagača da ulažu u obnovu kroz početnu tranšu gubitka do 220 milijuna eura. Fond ima planiranu ciljanu veličinu od 500 milijuna eura do 2026., s mogućim povećanjem na jednu milijardu eura do 2027./2028., ovisno o poboljšanoj sigurnosnoj situaciji.
Ulaganja i smanjenje rizika
KfW će imati značajan udio u ovom fondu i predstavio je konkretne brojke kako bi podržao rizike privatnih ulagača. To uključuje, među ostalim, 15 milijuna eura od Njemačke, Italije, Francuske i Poljske, 100 milijuna eura od EIB-a i 60 milijuna eura od bespovratnih sredstava EU-a. Cilj je ukupni iznos investicija koje ovaj fond omogućuje povećati na šest do sedam milijardi eura.
Pregovori i izlaganja na konferenciji popraćeni su tekućim borbama u Ukrajini i stagnirajućim diplomatskim naporima za mir. Ove okolnosti čine želju za brzom i sveobuhvatnom obnovom još hitnijom. Prva ulaganja iz novog fonda mogla bi se dogoditi već u drugoj polovici 2026. godine, dajući prisutnima u Rimu tračak nade za budućnost Ukrajine. Rekonstrukcija bi trebala ne samo popraviti materijalnu štetu, već i poboljšati životne uvjete građana Ukrajine u ovom teškom vremenu.