Povećanje kamata ECB-a: Koliko dugo će ostati razina od 4,5 posto?
Prema izvješću www.finanzen.net, u srpnju 2022. Europska središnja banka podigla je kamatnu stopu za glavni posao refinanciranja među bankama na 0,5 posto prvi put od 2016. Prethodnih godina ta je kamata bila 0 posto. Od prvog povećanja kamatne stope 2022., središnja je banka dodatno povećala tu stopu devet puta i trenutno iznosi 4,5 posto u rujnu 2023. Europska središnja banka podiže kamatne stope kako bi stavila pod kontrolu rastuću inflaciju. To dovodi do slabljenja nacionalne ekonomije, što je posebno vidljivo u njemačkoj recesiji. Središnja banka se nada da će povećanje kamata...

Povećanje kamata ECB-a: Koliko dugo će ostati razina od 4,5 posto?
Prema izvješću www.finanzen.net, u srpnju 2022. Europska središnja banka podigla je kamatnu stopu za glavni posao refinanciranja među bankama na 0,5 posto prvi put od 2016. Prethodnih godina ta je kamata bila 0 posto. Od prvog povećanja kamatne stope 2022. godine, središnja banka je ovu stopu dodatno povećala devet puta i trenutno iznosi 4,5 posto u rujnu 2023. godine.
Europska središnja banka podiže kamatne stope kako bi rastuću inflaciju stavila pod kontrolu. To dovodi do slabljenja nacionalne ekonomije, što je posebno vidljivo u njemačkoj recesiji. Središnja banka se nada da će povećanjem kamatnih stopa obuzdati inflaciju.
Sada je pitanje koliko dugo će kamatne stope ostati na ovoj razini. Prema povijesnim podacima, prosječno vrijeme u kojem kamatne stope ostaju na ovoj razini nakon što dosegnu vrhunac je oko devet mjeseci. Čak i ako se stvari odvijaju brže od prosjeka, ne očekuje se da će kamatne stope pasti najranije do kraja prvog kvartala 2024.
Također postoji mogućnost da će kamatne stope u Europi nastaviti rasti, ovisno o situaciji na Bliskom istoku. Povećana cijena nafte povećava troškove proizvodnje i dodatno potiče inflaciju. No, bez obzira na političku situaciju na Bliskom istoku, kamatne stope u Europi trebale bi dosegnuti najvišu razinu.
Slična je situacija i u SAD-u. Američka središnja banka počela je povećavati kamatne stope prije ECB-a, ali američko gospodarstvo nije u recesiji i trebat će više vremena da se materijaliziraju učinci povećanja kamatnih stopa. Zaokret u kamatnim stopama u Europi stoga će se vjerojatno dogoditi ranije nego u SAD-u.
Tržište kapitala očekuje značajan pad kamatnih stopa u jednoj i sljedećim godinama. Krivulja prinosa je obrnuta, što znači da su kamatne stope više na kratke nego na duge.
Ova trenutna situacija stvara konkretne pristupe za investitore koji traže povrat. Postoje dobre prilike za ulaganje u vrijednosne papire s fiksnom kamatom jer se povećana razina kamatne stope može iskoristiti za kupnju visokokvalitetnih obveznica s različitim rokovima dospijeća. Ako inflacija padne, opet su mogući stvarni prinosi.
Investitori u dionice trebaju imati na umu da rastuće kamatne stope mogu imati negativan učinak ovisno o razini duga dioničkog društva. Međutim, pad kamatnih stopa poboljšat će izglede. Trenutno bi oko 50 posto sredstava trebalo uložiti u dionice, a ostatak se drži kao kamatonosna likvidnost. Čim se pojave znakovi trajnog pada kamatnih stopa, ulagači bi trebali iskoristiti priliku za ulaganje u dionice.
Sve u svemu, može se pretpostaviti da će kamatne stope u dogledno vrijeme ponovno pasti, što će utjecati na tržište, potrošače i industriju. Ulagači koji traže povrat mogu imati koristi od trenutne situacije, ali potrebno je strpljenje i pažljivo promatranje tržišta.
Izvor:
Prema izvješću www.finanzen.net
Pročitajte izvorni članak na www.finanzen.net