Budućnost građevinske industrije: Političke mjere za veću konkurentnost!

Budućnost građevinske industrije: Političke mjere za veću konkurentnost!

Dana 26. lipnja 2025., nova agenda poziva saveznu vladu da temeljno preispita politički okvir u Njemačkoj. Tu potražnju strukturiraju tri središnja stupa: financijsko tržište, građevinska industrija i politička suradnja. Cilj je jasan: treba ojačati konkurentnost Njemačke kao lokacije, mobilizirati privatne investicije i promicati modernizaciju infrastrukture Stol.Mediji prijavio.

U području financijskog tržišta naglašena je potreba duboke digitalizacije. Savezna bi vlada trebala lobirati kod Komisije EU da podrži tehnologije distribuirane knjige. Također je potrebno uvođenje strojno čitljivih formata i digitalna standardizacija emisija. Drugi prijedlog je oslobađanje poreza na dioničku dobit sa stažom držanja od najmanje deset godina i uvođenje realne dioničke mirovine, koji se temelji na prijedlozima Federalnog ministarstva financija. Cilj je također ojačati financijski centar Frankfurta kao vodećeg europskog financijskog središta.

Građevinska industrija pod pritiskom

Građevinska industrija trenutno je suočena s ogromnim izazovima. Sliku karakteriziraju rastući troškovi, značajan nedostatak kvalificiranih radnika i infrastruktura kojoj je sve više potrebna obnova. Podaci pokazuju da će stanogradnja u Njemačkoj ostati najveći problem građevinske industrije u 2024. Potražnja je pala zbog rasta cijena i teških uvjeta financiranja, rekao je DIW.

Potreban je budući zakon o infrastrukturi kako bi se osiguralo ubrzanje planiranja i fleksibilnost zakona o nabavi. Zakoni o osnivanju jednako su važni za raspodjelu sredstava iz novog posebnog fonda za infrastrukturu, koji je opremljen s 500 milijardi eura do 2037. Objava izvješća o statusu infrastrukture od strane velikih klijenata također bi mogla pomoći u stvaranju transparentnosti o planiranim projektima i izbjegavanju vremenskih kašnjenja.

Politička suradnja za rješenje

Druga ključna točka je politička suradnja koja je namijenjena okupljanju svih relevantnih aktera iz politike, gospodarstva i civilnog društva. Pojednostavljenje poreznog sustava i smanjenje ukupnog poreznog opterećenja na međunarodno konkurentnu razinu ključni su zahtjevi. Debirokratizacija poreznog zakona i smanjenje zahtjeva za prijavama također bi mogli pomoći u smanjenju tereta tvrtki.

Analiza trenutnih kretanja na tržištu pokazuje da je zaposlenost u građevinarstvu smanjena u gotovo svim sektorima. Neizvjesnost oko posla i dohodovne situacije kućanstava dovodi do izraženog ponašanja štednje. Unatoč tome, čini se da su se pristigle narudžbe u stambenoj izgradnji stabilizirale na dosljedno niskoj razini nakon što je industrija dosegla dno.

U narednim godinama očekuje se postupna stabilizacija gospodarstva. Međutim, uvjeti financiranja i dalje su ključni za daljnji razvoj stanogradnje. Pad građevinskih dozvola za obiteljske kuće za jednu i dvije obitelji zabrinjava jer je dosegao najnižu razinu u više od desetljeća, dok mjere popisa i dalje podupiru stambenu aktivnost.

Sve u svemu, pokazuje da su izazovi u građevinskoj industriji i financijskom tržištu usko povezani. Za poboljšanje okvirnih uvjeta i ponovni rast potrebna je koordinirana politička strategija. To bi također moglo pridonijeti prihvaćanju i provedbi građevinskih projekata kroz inovativne modele financiranja. Indikatori stabilnosti upućuju na usporeni razvoj za 2025. godinu, dok dugoročne prognoze za stambenu izgradnju upućuju na umjereni rast, posebice za inventurne mjere.