Američka vlada plaća gotovo trilijun dolara kamata na rekordni dug
U ovom članku saznajte kako će američka vlada potrošiti gotovo trilijun dolara na otplatu kamata na svoj rekordni dug. Prema Odboru za odgovorni federalni proračun (CRFB), očekuje se da će isplate kamata premašiti vladin proračun za obranu i postati drugi najveći državni izdatak nakon socijalnog osiguranja. Čitajte dalje kako biste saznali više o rastu potrošnje u odnosu na gospodarstvo SAD-a i kako kamatne stope utječu na državni dug.

Američka vlada plaća gotovo trilijun dolara kamata na rekordni dug
Očekuje se da će 2024. američka vlada potrošiti gotovo trilijun dolara za pokrivanje kamata na svoj rekordni dug. To je prema podacima Ureda za proračun Kongresa (CBO) koje navodi Odbor za odgovoran savezni proračun (CRFB), neprofitna organizacija koja ističe pitanja sa značajnim financijskim učinkom. Prema CRFB-u, očekuje se da će potrošnja na kamate premašiti vladin proračun za nacionalnu obranu od 822 milijarde dolara. To bi bilo prvi put barem od 1940. CRFB također predviđa da će isplate kamata ove godine premašiti potrošnju na Medicare i postati drugi najveći državni trošak, odmah iza socijalnog osiguranja. Povećanje troškova plaćanja kamata u odnosu na veličinu američkog gospodarstva također je zabrinjavajuće. Neto troškovi kamata gotovo su se udvostručili od 2020. do 2023., s 345 milijardi dolara na 659 milijardi dolara. Kao udio u BDP-u, kamatne stope porasle su s 1,6% u 2020. na 2,4% u 2023. Ove godine se očekuje da će kamatne stope porasti na 3,1% BDP-a, premašivši rekord od 3,2% iz 1991. Državni dug trenutno iznosi 34,332 bilijuna dolara.
Tablica:
| Godina | Troškovi kamata (u milijardama dolara) |
|---|---|
| 2020 | 345 |
| 2021 | 456 |
| 2022 | 578 |
| 2023 | 659 |
| 2024 | 870 (procijenjeno) |
| 2025 | 900 (predviđeno) |
Rastuća plaćanja kamata američke vlade imaju potencijalno dalekosežne učinke na gospodarstvo i proračun zemlje. Porast kamatnih stopa znači da se više novca troši na servisiranje duga, a manje je dostupno za druge programe i ulaganja. To bi moglo dovesti do rezova u ključnim državnim sektorima kao što su obrazovanje, zdravstvo i infrastruktura. Osim toga, više kamatne stope mogle bi smanjiti atraktivnost državnih obveznica jer prinosi postaju manje privlačni u usporedbi s drugim oblicima ulaganja.
Povijesno gledano, trenutačni teret kamata američke vlade još uvijek je relativno nizak u usporedbi s nepodmirenim dugom. U 1990-ima kamatna stopa na državni dug iznosila je više od 5%. Ipak, porast plaćanja kamata posljednjih godina je zabrinjavajući, posebno jer se vlada već bori s visokim razinama duga.
Ostaje za vidjeti kako će povećanje kamata utjecati na američko gospodarstvo i proračun. Učinkovito upravljanje dugom bit će ključno za smanjenje utjecaja na dugoročnu financijsku stabilnost zemlje. Također postoji potreba za razvojem dugoročnih strategija za smanjenje duga i jačanje gospodarstva kako bi se smanjila ovisnost o dugu i plaćanju kamata.