Životne priče raseljenih: predavanje u Markt Schwabenu!”

Životne priče raseljenih: predavanje u Markt Schwabenu!”

U Zavičajnom muzeju Markt Schwaben 19. svibnja održat će se predavanje Willija Becka koji će se baviti problemom izbjeglištva nakon završetka Drugog svjetskog rata. Pod naslovom “80 godina završetka Drugog svjetskog rata u Europi – prognanici dolaze u Markt Schwaben i primaju se u vojarne” predavanje će započeti u 18.30 sati. Merkur izvještava da će Beck rasvijetliti posljedice njemačkog poraza za etničke njemačke skupine stanovništva s istoka i jugoistoka Europe. Težište predavanja je bijeg, protjerivanje i prihvat izbjeglica u Markt Schwaben te životni uvjeti i teškoće vezane uz njihovu sudbinu u poslijeratnom razdoblju.

Središnja tema bit će i povijesno razmatranje iseljavanja Nijemaca u jugoistočne europske prostore, za koje je primjer sudbina Podunavskih Švaba. Beck će predavanje učiniti ne samo informativnim, već i duhovitim i promišljenim prilozima na dijalektima izbjegličkih baraka.

Povijesne pozadine i spomen-dani

Sjećanja na bijeg i protjerivanje posebno se aktiviraju na razne spomen-dane, poput 40. obljetnice kapitulacije Njemačkog Reicha 8. svibnja 1945. Toga je dana Richard von Weizsäcker održao važan govor u Bundestagu u kojem je komemorirao prognanike. bpb Pojasnio je kako ljubav prognanika prema domovini nije revanšizam te pozvao na razumijevanje za njihovu sudbinu. Weizsäcker se također izjasnio za trajnu sigurnost prognanika i odbacio reviziju njemačke istočne granice.

Bilateralni sporazumi između Njemačke i Poljske, kao što su Ugovor o granici potpisan u studenom 1990. i Sporazum o dobrosusjedstvu u lipnju 1991., okončali su dugogodišnji sukob i potvrdili prava Nijemaca koji žive u Poljskoj. Ti su koraci pridonijeli da se integracija izbjeglica i raseljenih osoba u njemačko društvo smatra uspješnom, a izjednačavanje tereta iz 1952. smatra se odlučujućim početkom ekonomske i socijalne integracije.

Trenutni razvoj i izazovi

Ipak, rasprava o bijegu i protjerivanju posljednjih je desetljeća doživjela marginalizaciju u javnoj percepciji. Dok se njemačka povijesna znanost počela baviti protjerivanjem u ranoj fazi, mentalno suočavanje s gubitkom do danas je ostalo nedostatno. Osobito u 1970-ima, pod socijalno-liberalnom koalicijom, pojavila se nova istočna politika koja je težila normalizaciji odnosa.

Kriza prognaničkih organizacija koincidirala je s oživljavanjem teme bijega i protjerivanja u javnosti, što je dovelo do novih pristupa u istraživanju, posebice nakon pada Zida 1989./90. Aktualna istraživanja i međunarodna suradnja sve više promiču razumijevanje i cjelovito osvjetljavanje teme. Osim toga, njemačka manjina u Poljskoj i pitanje protjerivanja u Češkoj i dalje su emotivno i politički opterećeni.