Kvantitativno popuštanje: mehanika i učinak

Kvantitativno popuštanje: mehanika i učinak

Kvantitativno popuštanje: mehanika i učinak

Kvantitativno popuštanje (QE) mjera je monetarne politike koju poduzimaju središnje banke kako bi potaknule gospodarstvo i stabilizirale inflaciju. To je ključna komponenta monetarne politike koja se koristi u vrijeme gospodarskih previranja. U ovom ćemo članku pobliže proučiti mehanizam i učinke kvantitativnog popuštanja.

Što je kvantitativno popuštanje?

Kvantitativno popuštanje je ekspanzivna monetarna politika koju koriste središnje banke kako bi povećale ponudu novca u gospodarstvu i smanjile kamatne stope. To se postiže tako što središnje banke kupuju državne obveznice i druge vrijednosne papire od banaka ili financijskih institucija. Kupnja ove imovine osigurava bankama dodatnu likvidnost, omogućujući im da više posuđuju i upumpaju više novca u gospodarstvo.

Mehanika kvantitativnog popuštanja

Za provedbu mjera kvantitativnog popuštanja središnja banka obično kupuje državne obveznice i druge vrijednosne papire na otvorenom tržištu. To se obično događa kroz takozvane "operacije na otvorenom tržištu". Središnja banka izdaje obveznice iz vlastitog portfelja financijskim institucijama, povećavajući time njihove monetarne rezerve. Zauzvrat, banke dobivaju dodatnu likvidnost koju mogu iskoristiti za davanje više kredita poduzećima i potrošačima.

Zašto središnje banke koriste kvantitativno popuštanje?

Kvantitativno popuštanje obično se koristi kada su središnje banke već smanjile kamatne stope na povijesno niske razine, a gospodarstvo je još uvijek slabo. Kada se kamatne stope više ne mogu dalje snižavati, središnjim bankama preostaje kvantitativno popuštanje kao alat za poticanje gospodarstva.

Središnje banke koriste ovu mjeru za poticanje kreditiranja i ulaganja. Kupnjom imovine središnja banka povećava ponudu novca u gospodarstvu i snižava kamatne stope, stvarajući poticaje za poduzeća i potrošače da se više zadužuju i ulažu.

Učinci kvantitativnog popuštanja

Mjere kvantitativnog popuštanja imaju različite učinke na gospodarstvo. Evo nekih od glavnih učinaka:

1. Snižavanje kamatnih stopa: Kupnjom imovine središnja banka snižava kamatne stope, što olakšava kreditiranje. Niže kamatne stope uzrokuju da se poduzeća i potrošači više zadužuju i ulažu, što dovodi do povećanja gospodarske aktivnosti.

2. Poticanje kreditiranja: Cilj kvantitativnog popuštanja je poticanje kreditiranja. Dodatna likvidnost pružena bankama omogućuje im da više pozajmljuju poduzećima i potrošačima. Time se podupire gospodarski rast i doprinosi otvaranju novih radnih mjesta.

3. Povećanje ponude novca: Kupnjom imovine središnja banka povećava ponudu novca u gospodarstvu. To dovodi do povećanja likvidnosti i može imati inflatorne učinke. Međutim, središnje banke to obično drže pod kontrolom i ciljaju na stabilnu inflaciju od oko 2%.

4. Utjecaj na tečaj: kvantitativno popuštanje također može imati utjecaj na tečaj valute. Ako središnja banka kupi više imovine i poveća ponudu novca, to može smanjiti vrijednost valute u odnosu na druge valute. To može koristiti izvozu zemlje jer proizvodi postaju jeftiniji.

Često postavljana pitanja

Koja je razlika između kvantitativnog popuštanja i tradicionalne monetarne politike?

Tradicionalna monetarna politika uključuje promjenu kamatnih stopa radi upravljanja gospodarstvom. Kvantitativno se popuštanje, s druge strane, usredotočuje na izravnu kupnju imovine kako bi se povećala ponuda novca i potaknulo kreditiranje. Kvantitativno popuštanje obično se koristi kada su kamatne stope već na povijesno najnižoj razini, a gospodarstvu još treba podrška.

Koji su rizici povezani s kvantitativnim popuštanjem?

Kvantitativno popuštanje nosi određene rizike. Glavni faktor je inflacija. Ako središnja banka previše poveća ponudu novca, to može uzrokovati rast cijena i smanjiti kupovnu moć potrošača. Previsoka inflacija može dovesti do ekonomskih previranja i neizvjesnosti. Stoga je važno da središnje banke pažljivo kontroliraju ponudu novca i koriste odgovarajuće instrumente kako bi osigurale stabilnost cijena.

Koliko će vremena trebati da učinci kvantitativnog popuštanja postanu očiti?

Učinci kvantitativnog popuštanja mogu se razlikovati od zemlje do zemlje i od situacije do situacije. Obično su učinci odgođeni i može proći neko vrijeme da postanu vidljivi u gospodarstvu. Kvantitativnom popuštanju mogu biti potrebni mjeseci ili čak godine da se u potpunosti razvije i postigne puni učinak.

Zaključak

Kvantitativno popuštanje važan je alat monetarne politike kojim se koriste središnje banke za poticanje gospodarstva i održavanje stabilnih cijena. Kupnjom imovine središnja banka povećava ponudu novca u gospodarstvu i snižava kamatne stope kako bi potaknula kreditiranje i ulaganja. Kvantitativno popuštanje ima različite učinke na gospodarstvo, uključujući snižavanje kamatnih stopa, poticanje kreditiranja, povećanje ponude novca i utjecaj na tečaj. Važno je da središnje banke pažljivo prate i upravljaju mjerama kvantitativnog popuštanja kako bi se rizici od pretjerane inflacije sveli na najmanju moguću mjeru.