Označavanje meda: podrijetlo mora biti preciznije

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte zašto nije svaki žele od meda medno sladak. Označavanje i podrijetlo meda važne su točke koje biste trebali znati. Pročitaj više! #Med #Hrana #Transparentnost #Zdravlje

Erfahren Sie, warum nicht alle Götterspeise Honig honigsüß ist. Die Kennzeichnung und Herkunft von Honig sind wichtige Punkte, die Sie kennen sollten. Lesen Sie mehr! #Honig #Lebensmittel #Transparenz #Gesundheit
Saznajte zašto nije svaki žele od meda medno sladak. Označavanje i podrijetlo meda važne su točke koje biste trebali znati. Pročitaj više! #Med #Hrana #Transparentnost #Zdravlje

Označavanje meda: podrijetlo mora biti preciznije

Med je izuzetno popularna namirnica u Njemačkoj, a Nijemci imaju najveću potrošnju meda u svijetu, 1,1 kilogram po osobi. Koristi se na mnoge načine kao zaslađivač, bilo u čaju, preljevu za salatu ili kao namaz. Oko 30 posto konzumiranog meda dolazi iz zemlje, dok se većina uvozi, uglavnom iz zemalja poput Ukrajine, Argentine i Meksika.

Često se vode rasprave o tome je li med zdraviji, posebice u usporedbi s konzumnim šećerom. Med se sastoji od 80 posto jednostavnih šećera fruktoze i glukoze i daje oko 300 kilokalorija na 100 grama. Iako med sadrži i vitamine, minerale i antioksidanse, količine su toliko male da je njihov doprinos opskrbi zanemariv. Zbog visokog sadržaja šećera, med, kao i konzumni šećer, treba koristiti štedljivo, jer redovita visoka konzumacija može dovesti do pretilosti i rizika od metaboličkih bolesti poput dijabetesa.

Pri zagrijavanju meda treba biti oprezan jer temperature iznad 120 stupnjeva Celzijusa i niska vlažnost zraka omogućuju stvaranje akrilamida koji može povećati rizik od raka. Med također nije prikladan za bebe mlađe od 12 mjeseci jer može sadržavati spore bakterije Clostridium botulinum. Transparentno označavanje još je jedan problem u kojem potrošači zahtijevaju više jasnoće o podrijetlu meda, posebno kada se radi o mješavinama iz različitih zemalja podrijetla.

Krivotvorenje meda dodavanjem šećernog sirupa aktualan je problem koji je razotkriven kroz kampanje poput “Iz košnica”. Oko 46 posto pregledanih uzoraka meda nije bilo u skladu s propisima. Iako ovo nije reprezentativna studija, potrebne su mjere za suzbijanje prijevara. Učinci rastegnutog meda uglavnom se tiču ​​povjerenja potrošača i mogli bi negativno utjecati na profesionalne pčelare u EU.

Kako biste prepoznali razvučeni med, teško ga je sami provjeriti jer je okus i izgled vrlo sličan izvornom medu. Stoga je na prehrambenim tvrtkama i vlastima da otkriju slučajeve prijevare. U Njemačkoj postoje jasni standardi i razlike između različitih vrsta meda kao što su „pravi njemački med“, „pčelarski med“, „organski med“ i „med poštene trgovine“ koje bi potrošači trebali uzeti u obzir pri odabiru.