Savjetovališta za potrošače traže klimatski novac od 139 eura - financijski stručnjaci kritiziraju nedostatak olakšica kroz cijenu CO2.
Prema izvješću www.sueddeutsche.de, savjetodavni centri za potrošače traže klimatski novac od 139 eura po osobi kako bi se nadoknadio teret cijene CO2 na energiju. Taj se zahtjev nalazi u koalicijskom sporazumu između SPD-a, Zelenih i FDP-a, ali savezna vlada tvrdi da će građani već biti oslobođeni tereta cijena električne energije usvajanjem EEG nameta. Međutim, skupine za zaštitu prava potrošača se ne slažu i tvrde da ukupni državni prihod od cijene ugljika premašuje izravnu olakšicu. Prema njihovim izračunima, potrošači bi morali primiti klimatski novac od 139 eura po osobi u posljednje tri godine kako bi nadoknadili prekomjernu naknadu. Potražnja centara za savjetovanje potrošača za...

Savjetovališta za potrošače traže klimatski novac od 139 eura - financijski stručnjaci kritiziraju nedostatak olakšica kroz cijenu CO2.
Prema izvješću od www.sueddeutsche.de, centri za savjetovanje potrošača pozivaju na klimatski novac od 139 eura po osobi kako bi se nadoknadio teret cijene CO2 na energiju. Taj se zahtjev nalazi u koalicijskom sporazumu između SPD-a, Zelenih i FDP-a, ali savezna vlada tvrdi da će građani već biti oslobođeni tereta cijena električne energije usvajanjem EEG nameta. Međutim, skupine za zaštitu prava potrošača se ne slažu i tvrde da ukupni državni prihod od cijene ugljika premašuje izravnu olakšicu. Prema njihovim izračunima, potrošači bi morali primiti klimatski novac od 139 eura po osobi u posljednje tri godine kako bi nadoknadili prekomjernu naknadu.
Potražnja centara za savjetovanje potrošača za klimatskim novcem mogla bi imati značajan utjecaj na tržište i potrošače. Ako vlada popusti pritisku i uvede klimatski novac, to bi olakšalo potrošače koji su pogođeni dodatnim troškovima energije uzrokovanim cijenom CO2. To bi moglo pomoći u smanjenju financijskog opterećenja kućanstava, a time bi i ojačalo kupovnu moć potrošača.
S druge strane, moguće uvođenje klimatskog novca moglo bi negativno utjecati na tvrtke koje proizvode fosilna goriva i energetski intenzivne proizvode. Dodatni troškovi određivanja cijena ugljika također bi mogli dovesti do viših potrošačkih cijena ako tvrtke odluče te troškove prenijeti na potrošače.
Sve u svemu, uvođenje klimatskog novca imalo bi značajan utjecaj na potrošače i tržište. Ostaje za vidjeti kako će savezna vlada odgovoriti centrima za savjetovanje potrošača i koje će daljnje mjere biti poduzete da se ublaže učinci cijene CO2 na potrošače.
Pročitajte izvorni članak na www.sueddeutsche.de