Pod kontrolom Zelene stranke: Savjetovalište za potrošače kao preliminarna organizacija - stručnjaci kritiziraju jednostran odnos prema genetskom inženjeringu

Pod kontrolom Zelene stranke: Savjetovalište za potrošače kao preliminarna organizacija - stručnjaci kritiziraju jednostran odnos prema genetskom inženjeringu

Prema izvješću www.cicero.de, Savezna udruga potrošačkih organizacija (vzbv) poduzima sve agresivnije mjere protiv razmatranja Komisije EU da ne regulira nove tehnike uzgoja kao što je uređivanje gena kao genetski inženjering. Bivša gradonačelnica Berlina, Ramona Pop, na vzbv sada gleda kao na paravan za stranku zelenih. Zelena stranka u osnovi odbacuje zeleni genetski inženjering i pokušava prikazati uređivanje gena kao tehnologiju visokog rizika. Tvrdi se da uzgoj mutacija uključuje tretiranje biljnih stanica radioaktivnim zračenjem ili kemikalijama, stvarajući desetke tisuća nasumičnih mutacija. Uređivanjem gena, s druge strane, stvara se samo jedna mutacija, na točno određenom mjestu. Tretirana biljka odmah pokazuje željena svojstva. Studije su pokazale da bi uređivanje gena također moglo koristiti organskom uzgoju, budući da bi moglo razviti sorte otporne na gljivice i insekte koje više nije potrebno tretirati prirodnim tvarima štetnim za okoliš i zdravlje. Za potrošače bi to značilo smanjenje upotrebe pesticida u konvencionalnom uzgoju i niže cijene u organskom uzgoju. Osim toga, uređivanje gena moglo bi se koristiti za razvoj sorti prilagođenih klimatskim promjenama, što bi dovelo do povećane sigurnosti opskrbe. Unatoč tim potencijalnim prednostima, uzbv i zelena stranka odbijaju uređivanje gena. Vzbv je naručio "izvješće" od mini-kluba u Münchenu koji se godinama bori protiv genetskog inženjeringa. Prema izvješću, mišljenje je školski primjer pseudoznanosti i nije usmjereno na njemačke potrošače, već na birokraciju EU koja govori engleski. Stoga se postavlja pitanje hoće li ovakav pristup ostati bez posljedica.

Odbacivanje editiranja gena od strane vzbv i stranke zelenih može utjecati na tržište i potrošače. Europska komisija razmatra mogućnost da se uređivanje gena ne regulira kao genetski inženjering i time olakša korištenje ove tehnologije. Ako se uređivanje gena klasificira kao genetski inženjering, mogli bi biti potrebni strogi propisi i procesi odobravanja, što bi dovelo do viših troškova i duljeg vremena razvoja novih sorti. To bi moglo imati negativan utjecaj na tržište usjeva i hrane. Moglo bi postati teže razviti nove sorte koje zadovoljavaju zahtjeve klimatskih promjena i potražnju potrošača za zdravijim i ekološki prihvatljivijim proizvodima.

Osim toga, potrošači možda neće u potpunosti shvatiti prednosti uređivanja gena ako je tehnologija ograničena zbog regulatornih prepreka. Konvencionalna poljoprivreda može se i dalje oslanjati na upotrebu pesticida, a organska poljoprivreda možda neće razviti sorte bez pesticida, što dovodi do viših troškova i potencijalno viših cijena za potrošače. Sigurnost opskrbe također bi mogla biti ugrožena jer sorte prilagođene klimatskim promjenama možda neće biti dostupne u dovoljnim količinama.

Ostaje za vidjeti kako će se razvijati rasprava o editiranju gena i njegovoj regulaciji. Bit će važno razmotriti znanost i potencijalne prednosti uređivanja gena kako bi se donosile informirane odluke za dobrobit potrošača i tržišta.

Izvor: Prema izvješću www.cicero.de