Kako potražnja za klimatskim bonusom utječe na potrošače - financijski stručnjak analizira aktualna kretanja.

Kako potražnja za klimatskim bonusom utječe na potrošače - financijski stručnjak analizira aktualna kretanja.

Prema izvješću od www.new-facts.eu, Savezna udruga potrošačkih organizacija (VBZB) zatražila je da svaki građanin dobije klimatski povrat od 139 eura. VBZB tvrdi da su državni prihodi od cijene CO2 bili više nego dvostruko veći od izravnih olakšica te da je prikupljeno ukupno 11,4 milijarde eura. Traže da se taj prihod sada vrati potrošačima.

Međutim, Vlada kritički gleda na zahtjev VBZB-a. U Ministarstvu gospodarstva pojašnjavaju da se dodatni prihod od cijene CO2 već slio u fond za klimu i transformaciju te je tako došao i do građana, primjerice kroz programe financiranja obnove zgrada, zamjene grijanja, energetskih savjeta ili financiranja e-automobila. Osim toga, ove godine nije povećana cijena CO2 kako je planirano kako bi se rasteretili ljudi. Izravna isplata klimatskog bonusa nije planirana u bliskoj budućnosti, kao što su jasno naveli izjave ministra financija Christiana Lindnera (FDP) i ministra gospodarstva Roberta Habecka (Zeleni).

Stoga je uvođenje klimatskog novca još uvijek na čekanju, jer bi se vladine stranke mogle pozabaviti tim pitanjem nakon sljedećih saveznih izbora. Rasprava o nadoknadi klimatskih troškova stoga će se nastaviti u budućnosti.

Trenutačno se ne može predvidjeti izravan utjecaj ovog zahtjeva na tržište ili potrošače jer ga vlada ne planira provesti u bliskoj budućnosti. Međutim, ako bi se primijenio klimatski novac od 139 eura po osobi, to bi potencijalno moglo dovesti do dodatnog financijskog rasterećenja za potrošače i povećati potražnju za klimatski prihvatljivim proizvodima i uslugama. To bi moglo dovesti do uspona na tržištu ekološki prihvatljivih tehnologija i usluga. No, ostaje za vidjeti hoće li i kada takva mjera doista biti provedena.