Kako potrošači mogu pridonijeti zaštiti klime izbjegavanjem neželjenih reklama u svojim poštanskim sandučićima.

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prema izvješću www.fr.de, članak pokazuje da je neželjeno oglašavanje u poštanskim sandučićima značajan problem otpada i pridonosi klimatskim promjenama. Deutsche Umwelthilfe poziva na prestanak ovog neželjenog reklamnog otpada i poziva trgovinu i industriju da preuzmu odgovornost. Prema studijama DHU-a, 407.000 tona CO₂ ekvivalenta moglo bi se uštedjeti diljem zemlje izbjegavanjem neželjenog oglašavanja. Osim toga, uz “ogromnu potrošnju vode, energije i kemikalija, moglo bi se posjeći do 847.000 stabala” za reklamnu poštu proizvedenu u Njemačkoj. Stručnjaci stoga pozivaju na digitalne alternative i ističu da većina potrošača preferira tiskane...

Gemäß einem Bericht von www.fr.de, zeigt der Artikel auf, dass unerwünschte Werbung im Briefkasten ein erhebliches Müllproblem darstellt und einen Beitrag zum Klimawandel leistet. Die Deutsche Umwelthilfe plädiert für ein Ende dieses ungewollten Werbemülls und fordert Handel und Industrie auf, Verantwortung zu übernehmen. Laut Untersuchungen der DHU könnten durch den Verzicht auf unerwünschte Werbung bundesweit 407.000 Tonnen CO₂-Äquivalente eingespart werden. Zusätzlich dazu, könnte für die in Deutschland produzierte Werbepost neben dem „massenhaften Verbrauch von Wasser, Energie und Chemikalien, bis zu 847.000 Bäume gefällt“ werden. Die Experten fordern daher digitale Alternativen und weisen darauf hin, dass ein Großteil der Verbraucher gedruckte …
Prema izvješću www.fr.de, članak pokazuje da je neželjeno oglašavanje u poštanskim sandučićima značajan problem otpada i pridonosi klimatskim promjenama. Deutsche Umwelthilfe poziva na prestanak ovog neželjenog reklamnog otpada i poziva trgovinu i industriju da preuzmu odgovornost. Prema studijama DHU-a, 407.000 tona CO₂ ekvivalenta moglo bi se uštedjeti diljem zemlje izbjegavanjem neželjenog oglašavanja. Osim toga, uz “ogromnu potrošnju vode, energije i kemikalija, moglo bi se posjeći do 847.000 stabala” za reklamnu poštu proizvedenu u Njemačkoj. Stručnjaci stoga pozivaju na digitalne alternative i ističu da većina potrošača preferira tiskane...

Kako potrošači mogu pridonijeti zaštiti klime izbjegavanjem neželjenih reklama u svojim poštanskim sandučićima.

Prema izvješću od www.fr.de, članak pokazuje da je neželjeno oglašavanje u poštanskim sandučićima značajan problem otpada i pridonosi klimatskim promjenama. Deutsche Umwelthilfe poziva na prestanak ovog neželjenog reklamnog otpada i poziva trgovinu i industriju da preuzmu odgovornost. Prema studijama DHU-a, 407.000 tona CO₂ ekvivalenta moglo bi se uštedjeti diljem zemlje izbjegavanjem neželjenog oglašavanja.

Osim toga, uz “ogromnu potrošnju vode, energije i kemikalija, moglo bi se posjeći do 847.000 stabala” za reklamnu poštu proizvedenu u Njemačkoj. Stručnjaci stoga pozivaju na digitalne alternative i ističu da većina potrošača tiskane reklamne brošure smatra neaktualnima u kontekstu zaštite klime.

Savjetovalište za potrošače podržava zahtjev DHU-a i izvještava o pritužbama mnogih potrošača na poplavu reklama i prepune sandučiće. Oni preporučuju strategije kao što je znak "zabranjeno oglašavanje" na poštanskom sandučiću, Robinsonov popis ili pismeno traženje od tvrtki da prestanu slati reklamni materijal kako bi se tome suprotstavili. Drugi pristup je pružiti tvrtkama što manje informacija kako bi se učinkovito spriječilo oglašavanje u poštanskom sandučiću.

Utjecaj ovih mjera na tržište mogao bi značiti da se tvrtke sve više okreću digitalnom oglašavanju kako bi pružile održivije rješenje. Osim toga, potrošači bi mogli biti svjesniji svojih podataka i kritičnije propitivati ​​rukovanje reklamnim materijalom.

Hoće li se poduzeti konkretne zakonske mjere za suzbijanje neželjenog reklamnog materijala, ostaje za vidjeti. Također ostaje za vidjeti hoće li se tvrtke aktivno odlučivati ​​za održivije mjere oglašavanja i hoće li se potrošači sve više okretati digitalnim alternativama.

Izvorni članak pročitajte na www.fr.de

Na članak