Ljekarne u krizi: Neotkriveni rizici prijete opskrbi!

Ljekarne u krizi: Neotkriveni rizici prijete opskrbi!

Budućnost ljekarni je ugrožena. Konkretno, rad sa skupim lijekovima, kao što je skupi eliglustat (Cerdelga), predstavlja ozbiljne ekonomske izazove. Glasno pressebox.de Vrijednost ovog lijeka može porasti i do 178.000 eura po receptu. Međutim, ljekarne su pod sve većim pritiskom jer se takvi lijekovi često izdaju bez dovoljne konstrukcijske sigurnosti.

Sustav osiguranja još ne nudi sveobuhvatnu zaštitu ljekarnama koje same moraju snositi rizik opskrbe. Istovremeno, osiguravatelji reagiraju neodlučno i često nude samo šture police. U ovoj napetoj klimi, ljekarne imaju sve manje mogućnosti da se zaštite od ekonomske štete. Postoji hitna potreba za diferenciranom zaštitom koja posebno uzima u obzir izazove povezane sa skupim pojedinačnim propisima i digitalnom štetom.

Rizici i potreba za akcijom

Rizici za ljekarne porasli su posljednjih godina, a postojeći sustav osiguranja čini se zastarjelim. Mnoge su ljekarne osigurane u državi koja ne može pratiti aktualne izazove. Primjer iz regije Rajna-Majna pokazao je da tehničke pogreške ili kašnjenja u odobrenjima mogu dovesti do značajnih gospodarskih problema.

Osobito je kritično da većina polica osiguranja ne pokriva odgovarajuće rizike. Očigledna je potreba za djelovanjem kako bi se razvilo osiguranje po mjeri i dinamički koncepti pokrića. Upravitelji ljekarni mogli bi ciljanom strategijom osiguranja postići ekonomsku stabilnost i bolju pokrivenost skrbi za pacijente. No, često nedostaje potrebno znanje, kao i obvezujući standardi i državno sponzorirani modeli za osiguranje ljekarni.

Slučaj Gaucherove bolesti

Još jedno područje zdravstvene zaštite, Gaucherova bolest, također pokazuje potrebu za povećanjem obrazovanja i resursa. Ova rijetka nasljedna bolest, koja se javlja u omjeru 1:40 000 u srednjoj Europi i do 1:2 000 u nekim zemljama poput Izraela, najčešća je sfingolipidoza. Uzroci leže u autosomno recesivnom defektu glukocerebrozidaze, što dovodi do smanjene sposobnosti razgradnje sfingolipida.

Simptomi uključuju hepatosplenomegaliju, umor te koštane i neurološke tegobe u 5-10% slučajeva. Može se primijetiti da samo 10-20% oboljelih u Njemačkoj ima točnu dijagnozu. Terapija često uključuje enzimsku nadomjesnu terapiju glukocerebrozidazom, što dovodi do povlačenja simptoma i poboljšava opće stanje oboljelih. Unatoč postojećim terapijama, postoji velika potreba za informacijama, posebice o novim pristupima poput genske terapije, koja u SAD-u daje početne obećavajuće rezultate.

Grupa za samopomoć koja pruža podršku pacijentima “Gaucher Gesellschaft Deutschland” igra važnu ulogu u skrbi za oboljele i mogla bi biti vrijedan izvor informacija i podrške. S obzirom na izazove s kojima se ljekarne i pacijenti suočavaju u današnjem okruženju zdravstvene skrbi, hitno je potreban povezaniji pristup.