Savezna vlada planira mirovinsku reformu: treba uključiti i samozaposlene!

Savezna vlada planira mirovinsku reformu: treba uključiti i samozaposlene!

Rasprava o reformi mirovinskog osiguranja u Njemačkoj uzima sve više maha. Njemačko mirovinsko osiguranje trenutno se zalaže za uključivanje samozaposlenih osoba u zakonski mirovinski fond. Predsjednica Gundula Roßbach naglašava da veća zajednica doprinositelja omogućuje solidarnu redistribuciju u društvu. Ova mjera je predviđena koalicijskim sporazumom i smatra se nužnom kako bi mirovinsko osiguranje bilo održivo. U isto vrijeme, međutim, postoji skepticizam oko uključenosti državnih službenika, procesa koji Roßbach opisuje kao dugotrajan i lak za planiranje.

Ključna točka u raspravi o mirovinskoj reformi je mogući potencijal pozitivnih učinaka financiranja u sustavu solidarnog financiranja, koji bi se mogao pojaviti ako se prethodno neosigurani, mlađi samozaposleni ljudi uključe u obvezno osiguranje. Za državne službenike, međutim, situacija je složenija. Roßbach ističe primjer Austrije, gdje prijelaz u mirovinski fond traje najmanje jedan radni vijek. Za financiranje današnjih mirovina morali bi se koristiti samo doprinosi uključenih državnih službenika, što kratkoročno ne bi imalo pozitivan financijski učinak na mirovinsko osiguranje.

Političke kontroverze i otpori

Raspravu su dodatno potaknule izjave ministra rada i socijalne skrbi Bärbela Basa (SPD), koji je također dao prijedlog da se u mirovinski fond uključe državni službenici, političari i samozaposleni. Međutim, ovaj prijedlog nailazi na otpor unutar Unije, koju predstavlja šef Ureda kancelara Thorsten Frei (CDU). Frei tvrdi da prijedlog nije utemeljen u koalicijskom sporazumu i da ne bi predstavljao održiv model financiranja.

Bärbel Bas svoj plan opravdava potrebom za poboljšanjem prihoda zakonskog mirovinskog osiguranja. Ovo mišljenje ne dijele svi. Udruga njemačkih državnih službenika oštro je odbila prijedlog, dok ga Ljevica i društvena udruga VdK pozdravljaju. Ekonomistica Monika Schnitzer podržava uključivanje državnih službenika u mirovinski sustav, ali ipak vidi potrebu za reformom mirovinskog sustava.

Rizici i alternative

No, ekonomisti upozoravaju da bi uključivanje državnih službenika moglo kratkoročno rasteretiti mirovinske fondove, ali bi dugoročno moglo dovesti do većih doprinosa. Alternativni prijedlog ekonomista predviđa da državni službenici i namještenici uplaćuju u različite mirovinske fondove koji, međutim, slijede ista osnovna pravila. Također se ističe da postoje ustavne prepreke za reformu službeničkih mirovina u Njemačkoj, za koje je potrebna odluka savezne i pokrajinske vlade.

Raspravu o mirovinskoj reformi zaoštrava činjenica da je prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 45 godina osiguranja oko 1200 eura bruto, dok državni službenici primaju preko 3000 eura bruto. Ta bi se nejednakost potencijalno mogla smanjiti uključivanjem svih profesionalnih skupina u mirovinsko osiguranje, ali ostaje osjetljivo pitanje na dnevnom redu politike.

Sljedeći koraci pokazat će hoće li se oko komentara različitih političkih aktera postići konsenzus ili razlike ostaju nepomirljive. Rasprava o uključivanju samozaposlenih i državnih službenika nije samo gospodarsko, već i socijalno pitanje o kojem se mora nastaviti raspravljati iu budućnosti. Više o tome možete pronaći u izvješćima s MM Vijesti i Merkur.