Njemački osiguravatelji zabilježili su prošle godine manje štete od zimskih oluja, navodi GDV
Prema izvješću Tagesschau.de, 2022. su bile najjače zimske oluje u Njemačkoj od 2002., uključujući uragane "Ylenia", "Zeynep" i "Antonia". Međutim, u odnosu na 2021. godinu, koju su obilježile katastrofalne poplave u dolini Ahr, količina štete uzrokovane olujama znatno je smanjena. Prema Općem udruženju njemačke osiguravateljske industrije (GDV), oluje su 2022. uzrokovale gubitke u osiguranju u cijeloj zemlji u iznosu od oko četiri milijarde eura. To odgovara otprilike trećini štete iz 2021. Tada su osigurani gubici kao posljedica katastrofalne poplave u dolini Ahr iznosili oko dvanaest milijardi eura. Savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija s iznosom štete...

Njemački osiguravatelji zabilježili su prošle godine manje štete od zimskih oluja, navodi GDV
Prema izvješću Tagesschau.de, 2022. su bile najjače zimske oluje u Njemačkoj od 2002., uključujući uragane "Ylenia", "Zeynep" i "Antonia". Međutim, u odnosu na 2021. godinu, koju su obilježile katastrofalne poplave u dolini Ahr, količina štete uzrokovane olujama znatno je smanjena.
Prema Općem udruženju njemačke osiguravateljske industrije (GDV), oluje su 2022. uzrokovale gubitke u osiguranju u cijeloj zemlji u iznosu od oko četiri milijarde eura. To odgovara otprilike trećini štete iz 2021. Tada su osigurani gubici kao posljedica katastrofalne poplave u dolini Ahr iznosili oko dvanaest milijardi eura.
Prema GDV-u, savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija s ukupnim gubitkom od oko 790 milijuna eura i Bavarska s gotovo 700 milijuna eura su na vrhu statistike. Donja Saska ima najveći broj šteta sa 66,8 prijava na 1000 ugovora.
Uragani "Ylenia", "Zeynep" i "Antonia" u veljači 2022. opisuju se kao posebno razorni i prouzročili su više od četvrtine ukupne štete. Bile su to najjače zimske oluje od 2002. godine.
Od osiguranih gubitaka, oko 3,1 milijarda eura odnosi se na osiguranje imovine kao što je osiguranje stambenih zgrada ili kućanstva. Preostalih 900 milijuna eura preuzeli su osiguravatelji motornih vozila. GDV bilanca prirodnih opasnosti uzima u obzir samo osiguranu štetu uzrokovanu olujama, tučom, munjama, jakom kišom i poplavama. Prirodne štete kao što su potresi ili poplave općenito nisu osigurane.
Industrija osiguranja poziva na više mjera za sprječavanje gubitaka u osiguranju, kao što je zakonska zabrana gradnje u područjima u opasnosti od poplava. No, uvođenje obveznog osiguranja od elementarnih nepogoda ne vidi se kao rješenje.
Manji iznos šteta u 2022. u odnosu na 2021. mogao bi utjecati na tržište osiguranja. Ako se dogodi manje šteta od osiguranja, to znači i manje troškove za osiguravatelje. To može imati pozitivan učinak na iznos premije za klijente osiguranja. Međutim, klijenti osiguranja trebali bi i dalje brinuti o tome da su adekvatno osigurani, posebno kada su u pitanju prirodne opasnosti. Osim toga, smanjenje iznosa štete moglo bi dovesti do toga da industrija osiguranja sve više traži mjere za sprječavanje gubitaka u osiguranju, a o tome bi se moglo politički raspravljati.
Izvor: Prema izvješću www.tagesschau.de
Izvorni članak pročitajte na www.tagesschau.de