Novo obvezno osiguranje za vlasnike stanova: eksplozija troškova zbog klimatskih promjena!

Novo obvezno osiguranje za vlasnike stanova: eksplozija troškova zbog klimatskih promjena!

Nova savezna vlada koju čine CDU/CSU i SPD planira uvesti obvezno osiguranje od prirodnih katastrofa za vlasnike kuća. Glasno Tichyjev uvid Ovo osiguranje stupa na snagu u slučaju elementarnih nepogoda i nadopunjuje redovito osiguranje stambenih zgrada. Do sada postojeća osiguranja stambenih zgrada ne pokrivaju štete uzrokovane nepredvidivim prirodnim događajima. Uvođenje ovog obveznog osiguranja prvenstveno se opravdava sve učestalijim elementarnim nepogodama kao posljedicom klimatskih promjena.

Troškovi osiguranja od prirodnih opasnosti mogu značajno varirati ovisno o lokaciji, klasi rizika i vrsti zgrade. Prema procjenama Saveznog ministarstva pravde, godišnje premije za vlasnike stanova mogle bi iznositi i do 2000 eura. Ovaj bi financijski teret mogao biti posebno težak za vlasnike srednjih poduzeća, jer će se troškovi vjerojatno prenijeti i na najamnine.

Kontekst prirodnih katastrofa

Hitnost takvih mjera porasla je posljednjih godina, posebno naglašena ekstremnim vremenskim prilikama u Njemačkoj. Glasno Stručnjaci.de U Europi su 2024. godine bile brojne poplave, razorni uragani i smrtonosni toplinski valovi. Ti incidenti ne samo da rezultiraju tragičnim gubicima, već predstavljaju i izazove za sustav osiguranja.

Aktualna istraživanja pokazuju da se manje od 0,5 posto svih kuća u Njemačkoj smatra pod akutnim rizikom od poplava. U prosjeku, ove kuće moraju očekivati ​​jedan ekstremni vremenski događaj po desetljeću. Ipak, ovo obvezno osiguranje doživljava se kao diskriminatorno i može se smatrati preraspodjelom na štetu većine.

Globalni utjecaji klimatskih promjena

Štete od prirodnih katastrofa rastu alarmantnom brzinom diljem svijeta. Posebice u SAD-u šumski i šumski požari uzrokuju štete u milijardama dolara svake godine. Početkom 2025. oko Los Angelesa zahvatili su razorni požari, uništivši ili oštetivši više od 12.000 zgrada. Ovi drastični događaji pokreću pitanja mogu li privatni osiguravatelji imovine osigurati štetu bez pomoći države.

Čini se da rješenja utemeljena na tržištu nisu dovoljna za osiguranje sveobuhvatne zaštite od sve većih rizika koje donose klimatske promjene. Slični ekstremni vremenski događaji sve su veći u Njemačkoj, kao što su poplave 2021. u Rhineland-Pfalz i Sjevernoj Rhine-Westphalia, što je dovelo do rasprave o potrebi za sveobuhvatnom osiguravajućom zaštitom od prirodnih opasnosti.

Očekivanja su da bi klimatske štete u Njemačkoj mogle narasti do 900 milijardi eura do 2050. godine. U slučaju ozbiljnih klimatskih promjena, štete na infrastrukturi mogle bi iznositi i do 470 milijardi eura. Pritisak na industriju osiguranja povećat će se kako osiguranje postaje sve teže u nekim regijama zbog klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih prilika.

Sve u svemu, i politički program oko zaštite klime i ekonomske posljedice prirodnih katastrofa predstavljaju hitan izazov za Njemačku. Uvođenje osiguranja od prirodnih opasnosti ne smatra se samo nužnim korakom prema mjerama opreza, već i dijelom sveobuhvatnije sigurnosne strategije za budućnost.