Radioaktivno tlo iz Fukushime: cvijeće za središnji Tokyo?
Japanska vlada planira raširiti kontaminirano tlo iz Fukushime u cvjetnim područjima Tokija kako bi pokazala njegovu sigurnost.
Radioaktivno tlo iz Fukushime: cvijeće za središnji Tokyo?
Japanski premijer Shigeru Ishiba predstavio je kontroverzni plan: Kontaminirano tlo iz regije Fukushima koristit će se u cvjetnim gredicama u Tokiju. Deseci vreća niskoradioaktivnog tla prevezeni su u subotu u Ishibinu službenu rezidenciju i bačeni u prednje dvorište. Ovom mjerom se želi pokazati da je Zemlja bezopasna i da su razine zračenja niske.
Tlo dolazi iz regije Fukushima, koja je uzeta nakon razorne nuklearne katastrofe 2011. Dana 11. ožujka 2011. nuklearnu elektranu Fukushima pogodio je tsunami, uzrokujući topljenje jezgre u tri reaktora. Bila je to najgora nuklearna nesreća od Černobila 1986. Nakon katastrofe, kontaminirano tlo je ostrugano s velikih površina zemlje. Od tada je u skladištima u blizini elektrane uskladišteno oko 14 milijuna kubika zemlje.
Kritike i kontroverze
Japanska vlada postavila je cilj premjestiti uskladištenu zemlju u druge dijelove zemlje do 2045. Ali postoji mali interes drugih regija u Japanu za uzimanje kontaminiranog tla, bilo zbog straha od radijacije ili nedostatka povjerenja u sigurnost vlasti. Dok vlada kaže da su razine radijacije usporedive s godišnjim izlaganjem rendgenskim zrakama, aktivisti za zaštitu okoliša izrazili su zabrinutost da takva praksa nije samo opasna, već i ugrožava povjerenje javnosti u sigurnost hrane i tla.
Operater nuklearne elektrane, Tepco, redovito je objavljivao mjerenja radijacije u vezi s katastrofom. Njih su pokretne mjerne postaje bilježile svakih deset minuta, iako je osam fiksnih mjernih postaja na kopnenom rubu elektrane bilo nedostupno dva mjeseca nakon nestanka struje 11. ožujka. Nakon nesreće, izmjerene vrijednosti pokazale su dozu do 11,9 mSv/h na glavnom ulazu elektrane, broj koji je znatno iznad normalnih vrijednosti.
Dugoročni učinci
Kontaminacija uzrokovana nuklearnim nesrećama u Fukushimi također utječe na proizvodnju hrane u regiji. Zabrane prodaje i konzumacije raznih vrsta hrane uvedene su u prefekturi Fukushima te također u Ibarakiju. Uzorci vode iz bazena raspadanja reaktorskih blokova pokazuju visoke koncentracije radioaktivnih tvari, uključujući plutonij-238. Osim toga, prekoračene su zakonske granične vrijednosti radioaktivnih tvari u podzemnim vodama i morskom dnu.
Dana 25. ožujka 2011. Europska unija izdala je hitnu uredbu u cijelom svijetu kojom se proglašava "radiološka izvanredna situacija". Ova politička i zdravstvena kriza i dalje je važno pitanje u Japanu i šire, jer se zemlja i dan danas suočava s posljedicama katastrofe.