Mirovinski sustav u fokusu: Zašto su žene u dubokoj nepovoljnoj poziciji u starosti!

Mirovinski sustav u fokusu: Zašto su žene u dubokoj nepovoljnoj poziciji u starosti!

Trenutna analiza Općeg udruženja njemačke industrije osiguranja (GDV) i instituta za ekonomska istraživanja Prognos na alarmantan način pokazuje postojeće nejednakosti u mirovinskom osiguranju između muškaraca i žena u Njemačkoj. Podaci za 2023. pokazuju da muškarci u prosjeku primaju 52% više zakonskih mirovina od žena. Osobito u Zapadnoj Njemačkoj, jaz je značajno diverzificiran i iznosi 66%.

Prosječni iznosi isplaćenih mirovina ilustriraju tu razliku. Žene primaju 936 eura mjesečno, dok muškarci imaju gotovo 500 eura više u džepu na 1427 eura mjesečno. No, ta se nejednakost u posljednjem desetljeću donekle smanjila: mirovine žena porasle su za 62%, dok su mirovine muškaraca porasle za samo 30%. Međutim, jaz u mirovini između spolova, poznat i kao rodni jaz u mirovini, ostaje značajan problem.

Uzroci rodne razlike u mirovini

Razlozi za ovu značajnu razliku su različiti. Žene imaju veću vjerojatnost da će raditi skraćeno radno vrijeme, češće i dulje pauze od posla i često su zaposlene na niže plaćenim poslovima. Loša plaća također povećava financijski nedostatak u starosti.

Posebno je upečatljiva razlika između Istočne i Zapadne Njemačke. U Istočnoj Njemačkoj rodni jaz u mirovini iznosi samo 16%. Ova pozitivna razlika posljedica je većeg sudjelovanja žena na tržištu rada u bivšem DDR-u, što je odgovarajuće poboljšalo mirovinska prava.

Regionalne razlike u visini mirovina

Analiza također naglašava regionalne razlike. Najviše mirovine za žene bilježe se u Potsdamu i iznose 1.314 eura mjesečno, što je 40 posto više od državnog prosjeka. Nasuprot tome, žene u okrugu Cham u Bavarskoj primaju najniže mirovine od samo 704 eura mjesečno.

GDV hitno upozorava na opasnost od siromaštva u starijoj dobi, budući da prosječni iznos mirovine u Njemačkoj iznosi samo 1.149 eura. Taj iznos često nije dovoljan za lagodan život u starosti. Osim toga, demografske promjene vrše pritisak na mirovinski sustav i potiču potrebu za stabilnim mirovinama.

Ukratko, rodni jaz u mirovini predstavlja značajan izazov ne samo za žene, već i za društvo u cjelini. Pojam se odnosi na razliku u mirovinskom stažu između spolova i uključuje sve vrste starosnih i obiteljskih mirovina te mirovine iz individualnog privatnog osiguranja. Pokazatelj uzima u obzir pojedince, a ne kućanstva, što dodatno ilustrira hitnost problema. Međutim, zaključci o mirovinskoj situaciji starijih žena ne mogu se izvesti samo na temelju jaza u mirovinama između spolova. Stoga je očita potreba za sveobuhvatnom promjenom mirovinske politike.

Za više informacija o ovim važnim temama možete pročitati izvješća iz INVESTICIJA i Destatis vidjeti.