Riester mirovina: financijski stručnjak kritizira nedostatak povrata i visoke naknade

Riester mirovina: financijski stručnjak kritizira nedostatak povrata i visoke naknade

Prema izvješću od www.tagesschau.de, mirovina Riester već je godinama kontroverzna u Njemačkoj. Trenutna analiza 65 osiguravajućih društava Riester pokazala je da je u prosjeku 24 posto uplaćenog novca iskorišteno za naknade, a svaka treća Riester polica zadržava čak 30 posto za naknade. Za usporedbu, zakonske mirovine iziskuju administrativne troškove od oko tri posto.

Također je utvrđeno da su njemački osiguravatelji prošle godine sklopili samo 125.200 novih Riester polica osiguranja, što je pad od gotovo 60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend pokazuje da Riesterova mirovina postaje sve nepopularnija u Njemačkoj, iako je 2009. bilo više od milijun novih ugovora.

Stručnjaci sugeriraju da bi Njemačka trebala ponovno razmisliti o pružanju privatnih mirovina i zagovarati promjenu sustava na državno organizirani mirovinski proizvod temeljen na švedskom fondu. U Švedskoj postoji obvezna dionička mirovina, au posljednjih 20 godina švedski je fond ostvario prosječni povrat od oko jedanaest posto.

Postoje i prijedlozi za poboljšanje privatnog pružanja usluga u Njemačkoj. To uključuje opcije ulaganja s višim rizicima, ali i većim prinosima, bolju usporedivost proizvoda te pojednostavljenje i fleksibilnost privatnih usluga.

Međutim, neki istraživači sigurnosti u starosti, poput Jutte Schmitz-Kießler, računaju na jačanje zakonskog mirovinskog osiguranja. Predlaže revitalizaciju savezništva između zaposlenika, poslodavaca i socijalne države kako bi se vratile bolje razine mirovina. To bi se moglo postići, primjerice, tako da državni službenici i samozaposleni također uplaćuju u mirovinski fond, ukine limit za utvrđivanje doprinosa, povećaju plaće i promiču stopu zaposlenosti žena.

Općenito, trenutni razvoj događaja pokazuje da se mirovina Riester u Njemačkoj suočava s velikim izazovima i da bi moguća promjena ili reforma sustava mogla biti neophodna kako bi se održivo poboljšalo osiguranje u starosti. Pad povjerenja potrošača i nedostatak profitabilnosti mogli bi dugoročno utjecati na cijelu industriju.