Sve što trebate znati o autizmu: definicija, uzroci i simptomi

Sve što trebate znati o autizmu: definicija, uzroci i simptomi

Sve što trebate znati o autizmu: definicija, uzroci i simptomi

uvod

Autizam je neurorazvojni poremećaj koji se obično manifestira prije treće godine života. Utječe na komunikacijske vještine osobe, društvene interakcije i obrasce ponašanja. Autizam se često naziva poremećaj autističnog spektra (ASD) jer je spektar simptoma i manifestacija vrlo širok. U ovom članku pobliže ćemo pogledati definiciju autizma, njegove uzroke i simptome.

definicija

Autizam je složen razvojni poremećaj koji se može manifestirati na mnogo različitih načina. Osoba s autizmom može imati poteškoća u razumijevanju društvenih interakcija, oštećenog verbalnog izražavanja i neverbalne komunikacije te pokazivati ​​ponavljajuće ponašanje. Neki ljudi s autizmom također imaju senzornu osjetljivost i teško se nose s promjenama u svakodnevnom životu.

Uzroci

Točni uzroci autizma još nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, postoji niz čimbenika koji su povezani s povećanim rizikom od autizma. Evo nekih od njih:

genetika

Studije su pokazale da autizam ima jaku genetsku komponentu. Postoje određene varijante gena koje mogu povećati rizik od autizma. Kad roditelji imaju dijete s autizmom, veća je vjerojatnost da će imati još jedno dijete s autizmom.

Čimbenici okoliša

Smatra se da određeni okolišni čimbenici, poput određenih kemikalija ili određenih lijekova, mogu povećati rizik od autizma. Međutim, istraživanja u ovom području još uvijek su ograničena i ostaju predmet intenzivnog proučavanja.

Oštećenje mozga u ranom djetinjstvu

Neka istraživanja pokazuju da određena oštećenja mozga u ranom djetinjstvu mogu uzrokovati autizam. Ovo oštećenje mozga može se dogoditi tijekom trudnoće ili ranog djetinjstva i ometati normalan razvoj mozga.

Simptomi

Simptomi autizma mogu se uvelike razlikovati od osobe do osobe. Evo nekih od najčešćih znakova autizma:

Poteškoće s društvenom interakcijom

Obilježje autizma je teškoće u razumijevanju i sudjelovanju u društvenim interakcijama. Osobe s autizmom mogu imati poteškoća u tumačenju tuđih izraza lica, gesta i govora tijela. Također mogu imati poteškoća u sklapanju prijateljstava i razumijevanju društvenih normi.

Problemi s komunikacijom

Komunikacija je često izazov za osobe s autizmom. Neki mogu imati poteškoća u verbalnom izražavanju svojih misli i osjećaja. Drugi mogu imati poteškoća u razumijevanju neverbalnih signala kao što su kontakt očima ili govor tijela. Neke osobe s autizmom mogu pretjerano razgovarati o određenim temama koje pobuđuju njihov interes dok zanemaruju druge aspekte razgovora.

Ponašanje koje se ponavlja

Drugi uobičajeni simptom autizma je ponavljajuće ponašanje. Na primjer, oboljeli mogu više puta mahati rukama ili ponavljati određene radnje. Također mogu biti vrlo kruti u svojim dnevnim rutinama i nerado prihvaćaju promjene.

Osjetljivost na osjetne podražaje

Osobe s autizmom često mogu biti preosjetljive ili hipoosjetljive na osjetilne podražaje. Na primjer, zvukovi, mirisi ili dodiri mogu biti neugodni ili neodoljivi.

Često postavljana pitanja

Koja je razlika između autizma i Aspergerovog sindroma?

Aspergerov sindrom je oblik autizma koji je obično karakteriziran manje izraženim deficitima u razvoju jezika i inteligencije. Osobe s Aspergerovim sindromom mogu imati natprosječne intelektualne sposobnosti, ali još uvijek pokazuju poteškoće u socijalnoj interakciji i komunikaciji.

Može li se autizam izliječiti?

Ne postoji poznati lijek za autizam. Međutim, terapije i intervencije mogu poboljšati kvalitetu života osoba s autizmom i pomoći im da razviju i koriste svoje sposobnosti.

Kako se dijagnosticira autizam?

Dijagnoza autizma obično se temelji na kombinaciji promatranja i testova koje provode stručnjaci, poput psihologa, liječnika ili stručnjaka za razvojne poteškoće. Dijagnostički kriteriji uzimaju u obzir obrasce ponašanja, komunikacijske vještine i razvojne prekretnice tipične za autizam.

Postoje li tretmani za autizam?

Da, postoje različite mogućnosti liječenja autizma, koje mogu varirati ovisno o individualnim potrebama osobe. Rana intervencija, bihevioralna terapija, govorna i radna terapija te lijekovi mogu pomoći u poboljšanju komunikacijskih vještina, društvenih interakcija i obrazaca ponašanja.

Zaključak

Autizam je složen razvojni poremećaj koji može imati različite simptome i manifestacije. Iako točni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni, poznati su čimbenici rizika poput genetike i određenih okolišnih čimbenika. Dijagnoza autizma temelji se na promatranju i testiranju, a dostupne su mogućnosti liječenja za poboljšanje kvalitete života osoba s autizmom. Važno je promicati razumijevanje i podršku osobama s autizmom u društvu kako bi u potpunosti ostvarile svoje sposobnosti i potencijal.