Sve što trebate znati o Wi-Fi-ju: ultimativni vodič kroz Internet budućnosti
Sve što trebate znati o Wi-Fi-ju: Ultimativni vodič kroz Internet budućnosti Svijet postaje sve povezaniji i Internet stvari je dosegao nove visine. U ovim vremenima Wi-Fi je postao bitan dio svakodnevnog života. Bilo da smo kod kuće, u uredu ili u pokretu, Wi-Fi nam omogućuje bežični pristup internetu i ostanak na mreži. U ovom detaljnom vodiču pobliže ćemo pogledati sve što trebate znati o Wi-Fi-ju, od osnova do trenutnih novih tehnologija. Osnove Wi-Fi-ja Wi-Fi je kratica za Wireless Fidelity i...

Sve što trebate znati o Wi-Fi-ju: ultimativni vodič kroz Internet budućnosti
Sve što trebate znati o Wi-Fi-ju: ultimativni vodič kroz Internet budućnosti
Svijet postaje sve povezaniji i Internet stvari je dosegao nove visine. U ovim vremenima Wi-Fi je postao bitan dio svakodnevnog života. Bilo da smo kod kuće, u uredu ili u pokretu, Wi-Fi nam omogućuje bežični pristup internetu i ostanak na mreži. U ovom detaljnom vodiču pobliže ćemo pogledati sve što trebate znati o Wi-Fi-ju, od osnova do trenutnih novih tehnologija.
Osnove Wi-Fi-ja
Wi-Fi je kratica za Wireless Fidelity i bežična je tehnologija koja uređajima omogućuje bežično povezivanje s mrežom. Za razliku od tradicionalne žičane veze koja koristi Ethernet kabel, Wi-Fi koristi radio valove za uspostavljanje veze između uređaja i bežičnog usmjerivača. To korisnicima omogućuje povezivanje s internetom s bilo kojeg mjesta na Wi-Fi mreži sve dok su u dometu usmjerivača.
Wi-Fi je prvi put razvijen 1997. godine i isprva je trebao raditi na frekvenciji od 2,4 GHz. Kasnije je dodana frekvencijska širina od 5 GHz kako bi se omogućilo više kanala i bolje performanse. Danas većina Wi-Fi mreža radi prema standardu IEEE 802.11 koji se redovito ažurira radi poboljšanja brzine, dometa i sigurnosti.
Kako radi Wi-Fi?
Wi-Fi koristi radio valove za prijenos podataka između uređaja. Te radiovalove emitira bežični usmjerivač, a prima ih bežični prijamnik u uređaju. Bežični usmjerivač povezan je na širokopojasni pristup internetu, što omogućuje razmjenu podataka između usmjerivača i interneta.
Kada se uređaj s omogućenom Wi-Fi mrežom (kao što je prijenosno računalo ili pametni telefon) uključi, traži dostupne Wi-Fi mreže u tom području. Nakon što detektira mrežu, uređaj se povezuje s bežičnim usmjerivačem razmjenom niza informacija. Nakon povezivanja, uređaj može bežično pristupiti internetu te slati i primati podatke.
Važno je napomenuti da Wi-Fi uređaji moraju biti u dometu usmjerivača kako bi se osigurala stabilna veza. Što je uređaj dalje od routera, Wi-Fi signal postaje slabiji i veza sporija. Prepreke poput zidova ili drugih elektroničkih uređaja također mogu utjecati na domet i performanse Wi-Fi signala.
Wi-Fi standardi
Kao što je ranije spomenuto, većina Wi-Fi mreža temelji se na standardu IEEE 802.11. Ovaj je standard prošao kroz nekoliko iteracija tijekom godina kako bi se poboljšale performanse Wi-Fi-ja. Ovo su glavni Wi-Fi standardi koji se danas koriste u većini uređaja:
802.11b
802.11b bio je prvi Wi-Fi standard i predstavljen je 1999. Podržavao je maksimalnu brzinu prijenosa podataka od 11 Mbps i bio je spor u usporedbi s današnjim standardima. 802.11b radi u frekvencijskom pojasu od 2,4 GHz, koji se često koristi i podložan je smetnjama.
802.11a
802.11a također je predstavljen 1999. godine i radi u frekvencijskom pojasu od 5 GHz. Ovaj standard podržava višu maksimalnu brzinu prijenosa podataka od 54 Mbps i nudi bolje performanse od 802.11b. Međutim, raspon 802.11a je kraći u usporedbi s 802.11b.
802.11g
802.11g predstavljen je 2003. godine i bio je evolucija 802.11b. Radi u frekvencijskom pojasu od 2,4 GHz i nudi maksimalnu brzinu prijenosa podataka od 54 Mbit/s, slično 802.11a. 802.11g bio je popularan izbor za mnoge uređaje i još uvijek se nalazi u nekim starijim uređajima.
802.11n
802.11n predstavljen je 2009. godine i donio je značajna poboljšanja u odnosu na prethodne standarde. Radi u frekvencijskom pojasu od 2,4 GHz i 5 GHz i podržava MIMO (Multiple Input Multiple Output) kako bi omogućio bolji domet i brzinu prijenosa. 802.11n može doseći maksimalnu brzinu prijenosa podataka od 600 Mbps i još uvijek se široko koristi.
802.11ac
802.11ac je najnoviji Wi-Fi standard, uveden 2013. Djeluje isključivo u frekvencijskom pojasu od 5 GHz i podržava korištenje MU-MIMO (Multi User Multiple Input Multiple Output) za poboljšane performanse u gusto naseljenim okruženjima. 802.11ac može postići maksimalnu brzinu prijenosa podataka od nekoliko gigabita u sekundi i idealan je za aplikacije koje zahtijevaju veliku propusnost kao što je HD video streaming ili online igranje.
Wi-Fi sigurnost
Budući da je Wi-Fi bežična tehnologija, sigurnost je važan aspekt koji treba imati na umu. Neadekvatne sigurnosne mjere mogu omogućiti napadačima pristup vašoj Wi-Fi mreži i presretanje osjetljivih podataka ili korištenje vaše mreže za nezakonite aktivnosti. Evo nekoliko važnih sigurnosnih značajki koje morate imati na umu:
Šifriranje
Enkripcija je važna sigurnosna značajka Wi-Fi mreže. Osigurava da su podaci poslani i primljeni putem vaše Wi-Fi mreže šifrirani i da ih treće strane ne mogu pregledavati niti mijenjati. Trenutno najčešće korišteni protokol šifriranja za Wi-Fi mreže je WPA2 (Wi-Fi Protected Access 2). Međutim, preporuča se koristiti ažurirani WPA3 protokol kada je dostupan.
Sigurne lozinke
Jaka lozinka za vašu Wi-Fi mrežu još je jedan važan sigurnosni aspekt. Koristite dugu zaporku s kombinacijom slova, brojeva i posebnih znakova kako biste povećali sigurnost svoje mreže. Izbjegavajte jednostavne riječi ili lozinke koje je lako pogoditi poput "123456" ili "lozinka".
Skrivanje mreže
Također imate opciju sakriti svoju Wi-Fi mrežu. Ako je mreža skrivena, neće se pojaviti na popisu dostupnih mreža. To može smanjiti šanse da vaša mreža bude identificirana i napadnuta od strane napadača. Međutim, imajte na umu da ova sigurnosna značajka sama po sebi nije dovoljna i treba je nadopuniti drugim mjerama.
Ažuriranja vatrozida i sigurnosti
Važno je omogućiti vatrozid na vašem usmjerivaču i uređajima spojenim na Wi-Fi mrežu. Vatrozid može blokirati sumnjiv promet i smanjiti rizik od napada. Provjerite jeste li redovito instalirali sigurnosna ažuriranja za svoj usmjerivač i uređaje kako biste riješili poznate ranjivosti.
Budućnost Wi-Fi-ja
Bežična tehnologija neprestano se razvija i budućnost Wi-Fi-ja izgleda svijetla. Evo nekih uzbudljivih novih tehnologija koje bi se u budućnosti mogle raširiti u Wi-Fi mrežama:
Wi-Fi 6
Wi-Fi 6, poznat i kao IEEE 802.11ax, najnoviji je Wi-Fi standard za koji se očekuje da će biti predstavljen u nadolazećim godinama. Wi-Fi 6 nudi poboljšane performanse, veće brzine prijenosa podataka i bolju podršku za više istovremenih uređaja. Očekuje se da će se Wi-Fi 6 prvenstveno koristiti u okruženjima s velikim brojem uređaja kao što su uredi, trgovački centri i stadioni.
Wi-Fi 6E
Wi-Fi 6E je proširenje Wi-Fi 6 i odnosi se na korištenje Wi-Fi u frekvencijskom pojasu od 6 GHz. Uvođenje Wi-Fi 6E donosi dodatne kanale i poboljšane performanse budući da je pojas od 6 GHz manje zauzet od pojasa od 2,4 GHz i 5 GHz. Wi-Fi 6E omogućuje veće brzine i bolje performanse za uređaje koji podržavaju pojas od 6 GHz.
Mesh mreže
Isprepletene mreže su tehnologija u nastajanju u kojoj je više Wi-Fi pristupnih točaka povezano zajedno radi veće pokrivenosti i boljih mrežnih performansi. Isprepletene mreže mogu se postaviti u velikim domovima, uredima ili javnim prostorima kako bi se osigurala besprijekorna Wi-Fi pokrivenost. Te se mreže automatski prilagođavaju kako bi osigurale optimalnu povezanost i nisku zagušenost.
Zaključak
Wi-Fi je oblikovao internet budućnosti, omogućujući nam da bežično budemo na mreži bilo gdje. Od osnova Wi-Fi tehnologije do nedavnih razvoja kao što su Wi-Fi 6 i isprepletene mreže, u ovom smo vodiču pokrili sve što trebate znati o Wi-Fi-ju. Ne zaboravite slijediti sigurnosne preporuke kako biste zaštitili svoju Wi-Fi mrežu od napada. Kako tehnologije budu napredovale, Wi-Fi će zasigurno postati još brži, pouzdaniji i dalekosežniji kako bi zadovoljio naše potrebe povezivanja.