Što je zapravo granično? - Sve što trebate znati o ovom poremećaju osobnosti

Što je zapravo granično? - Sve što trebate znati o ovom poremećaju osobnosti

Što je zapravo granično? – Sve što trebate znati o ovom poremećaju osobnosti

Granični poremećaj osobnosti je mentalna bolest koja utječe na način na koji osoba misli, osjeća i ponaša se u odnosu na sebe i druge ljude. Čest je kod mladih odraslih osoba i može imati ozbiljan utjecaj na živote oboljelih. U ovom ćemo se članku detaljno osvrnuti na granični poremećaj osobnosti i pružiti vam sve relevantne informacije o njemu.

Što je Borderline?

Granični poremećaj osobnosti ili skraćeno BPD je poremećaj osobnosti i karakteriziraju ga trajni obrasci nestabilnih emocija, odnosa, slike o sebi i kontrole nagona. Ljudi s graničnim linijama često imaju poteškoća u reguliranju svojih emocija i održavanju stabilnosti u svojim odnosima. Također često imaju iskrivljenu sliku o sebi i teško im je identificirati vlastite ciljeve i želje.

Uzroci graničnog poremećaja osobnosti

Točni uzroci graničnog poremećaja osobnosti nisu poznati, ali istraživači su identificirali nekoliko čimbenika koji mogu pridonijeti njegovom razvoju. Mogući uzroci uključuju genetiku, okolišne čimbenike kao što su traumatska iskustva u djetinjstvu, zlostavljanje ili zanemarivanje te neurobiološke i neurokemijske razlike u mozgu.

Simptomi graničnog poremećaja osobnosti

Granični poremećaj osobnosti očituje se nizom simptoma koji se mogu razlikovati od osobe do osobe. Tipični simptomi su:

1. Nestabilne emocije i raspoloženja

Ljudi s graničnim poremećajem često imaju intenzivne i brze promjene raspoloženja. U kratkom vremenskom razdoblju mogu postati iznimno sretni do iznimno ljutitih ili tužnih. Ovi emocionalni rollercoasteri mogu utjecati na svakodnevni život i dovesti do sukoba.

2. Nestabilna slika o sebi

Pogođeni često imaju poteškoća u razvijanju stabilne i pozitivne slike o sebi. Mogu se osjećati nesigurno i prazno te imati poteškoća u identificiranju vlastitih ciljeva i želja.

3. Poteškoće u odnosima

Ljudi s graničnim linijama često imaju problema s održavanjem stabilnih i zadovoljavajućih veza. Brzo se mogu prebaciti s idealizirajućeg na pogrdni pogled na osobu i ponašati se impulzivno, što može dovesti do sukoba.

4. Impulsivno ponašanje

Oboljeli često imaju poteškoća s kontroliranjem impulsa i mogu pokazivati ​​impulzivno ponašanje kao što je prekomjerno trošenje, rizično seksualno ponašanje, zlouporaba droga ili poremećaji prehrane.

Dijagnoza i liječenje

Granični poremećaj osobnosti obično dijagnosticira iskusni psiholog ili psihijatar. Dijagnoza se temelji na temeljitom ispitivanju simptoma i primjeni dijagnostičkih kriterija.

Liječenje graničnog poremećaja osobnosti obično uključuje kombinaciju psihoterapije i lijekova. Cilj psihoterapije je riješiti emocionalne i međuljudske poteškoće pogođenih i pomoći im da razviju zdravije strategije suočavanja. Lijekovi mogu pomoći u kontroli određenih simptoma, poput depresije ili tjeskobe.

Često postavljana pitanja

Koja je razlika između graničnog i ostalih poremećaja osobnosti?

Borderline ima neke sličnosti s drugim poremećajima osobnosti, ali postoje i neke važne razlike. Na primjer, granični poremećaj karakterizira nestabilnost na više područja, dok drugi poremećaji osobnosti češće imaju fokus na određeno područje.

Može li se borderline izliječiti?

Iako granično stanje može biti dugotrajno stanje, odgovarajuće liječenje i podrška mogu pomoći oboljelima da vode ispunjen život. Važno je da oboljeli primaju stalnu skrb kako bi kontrolirali svoje simptome i poboljšali svoje odnose.

Je li granična linija nasljedna?

Postoje dokazi da bi mogla postojati genetska predispozicija za granični poremećaj osobnosti. Osobe s obiteljskom poviješću mentalnih bolesti izložene su većem riziku od razvoja graničnog poremećaja, ali neće svi s obiteljskom poviješću razviti poremećaj.

Zaključak

Granični poremećaj osobnosti složena je i ozbiljna bolest koja ima veliki utjecaj na živote oboljelih. Važno je da osobe s graničnim poremećajem dobiju odgovarajuću podršku i liječenje kako bi kontrolirale svoje simptome i vodile ispunjen život. Pružanjem informacija o ovoj bolesti mogu se smanjiti predrasude i potaknuti razumijevanje za oboljele.