Što je normalan puls? Sve što trebate znati o otkucajima srca

Što je normalan puls? Sve što trebate znati o otkucajima srca

Što je normalan puls? Sve što trebate znati o otkucajima srca.

Puls, poznat i kao otkucaji srca, važan je pokazatelj zdravlja srca. To je broj otkucaja srca u minuti. Normalan broj otkucaja srca varira ovisno o dobi, razini kondicije i drugim individualnim čimbenicima. U ovom ćemo članku detaljno govoriti o važnosti pulsa, različitim rasponima pulsa i utjecaju na zdravlje.

Zašto je puls važan?

Puls je važna mjera zdravlja srca. Omogućuje uvid u rad kardiovaskularnog sustava i pomaže u prepoznavanju mogućih poremećaja ili abnormalnosti. Normalan puls znači da srce radi učinkovito i distribuira dovoljno kisika i hranjivih tvari po tijelu.

Kako se mjeri puls?

Puls se može mjeriti na razne načine, ali najčešći način je palpacija pulsa na mjestu na tijelu gdje je arterija blizu površine kože. Najčešće korištena mjesta za testiranje pulsa su zapešće (radijalni puls), vrat (karotidna arterija) i prepone (ingvinalna arterija). Mjerenje se obično vrši prstima laganim pritiskom na arteriju i brojanjem otkucaja srca.

Što je normalan puls?

Normalan broj otkucaja srca varira ovisno o dobi i razini kondicije. U odraslih, prosječni broj otkucaja srca u mirovanju je između 60 i 100 otkucaja u minuti. U djece je puls obično nešto viši i može biti između 70 i 120 otkucaja u minuti, ovisno o dobi. Dojenčad obično ima još veći raspon pulsa od 100 do 160 otkucaja u minuti.

Koji čimbenici utječu na puls?

Na puls mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući:

1. Razina kondicije: Ljudi koji redovito vježbaju iu dobroj su tjelesnoj formi obično imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju.

2. Dob: Kako starite, otkucaji vašeg srca obično postaju malo viši.

3. Tjelesna aktivnost: Broj otkucaja srca se povećava tijekom tjelesne aktivnosti jer srce mora pumpati više krvi kako bi opskrbilo tijelo s dovoljno kisika.

4. Stres: Stres može privremeno povećati broj otkucaja srca.

Rasponi pulsa i njihovo značenje

Puls se može podijeliti u različita područja koja imaju različita značenja ovisno o razini aktivnosti i cilju treninga. Evo nekih od najčešćih raspona pulsa:

1. Puls u mirovanju: Puls u mirovanju se mjeri kada je osoba potpuno opuštena i ne obavlja nikakvu fizičku aktivnost. Nizak broj otkucaja srca u mirovanju obično je znak dobrog zdravlja i kondicije srca.

2. Raspon sagorijevanja masti: Ovaj raspon pulsa često ciljaju ljudi koji žele smršaviti. U tom rasponu srce radi umjerenim intenzitetom pri kojem tijelo učinkovito sagorijeva masti.

3. Aerobni trening: Ovaj raspon otkucaja srca je malo iznad raspona sagorijevanja masti i često se preporučuje za trening izdržljivosti. Srce radi većim intenzitetom, što rezultira poboljšanom kardiovaskularnom kondicijom.

4. Anaerobni trening: Ovaj raspon pulsa je blizu maksimalnog broja otkucaja srca i preporučuje se za intenzivan intervalni trening ili sportove s velikim opterećenjem. Srce radi visokim intenzitetom i trenira anaerobni kapacitet tijela.

Učinci abnormalnog otkucaja srca

Abnormalni otkucaji srca mogu ukazivati ​​na razne zdravstvene probleme. Evo nekoliko primjera:

1. Visoki broj otkucaja srca (tahikardija): Visoki broj otkucaja srca u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti može ukazivati ​​na osnovno zdravstveno stanje kao što je hipertireoza, bolest srca ili stres. Dugotrajna tahikardija može povećati rizik od bolesti srca.

2. Nizak broj otkucaja srca (bradikardija): Nizak broj otkucaja srca u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti može ukazivati ​​na srčani problem kao što je bradikardija ili oslabljena električna signalizacija. U nekim slučajevima bradikardija može biti problematična i uzrokovati smanjeni protok krvi u tijelu.

3. Nepravilan puls: Nepravilan puls, poznat i kao aritmija, može ukazivati ​​na srčane aritmije. Neke su aritmije bezopasne, dok druge mogu zahtijevati ozbiljnu medicinsku intervenciju.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Pitaj:Kako mogu izmjeriti puls kod kuće?
Odgovor:Puls možete izmjeriti kod kuće tako da stavite dva prsta na arteriju zapešća i brojite otkucaje srca. Brojite otkucaje tijekom jedne minute ili pomnožite broj otkucaja u 15 sekundi s četiri kako biste odredili puls u minuti.

Pitaj:Je li visok broj otkucaja srca normalan tijekom vježbanja?
Odgovor:Da, povećanje broja otkucaja srca tijekom vježbanja normalno je i važno za zadovoljenje dodatnih potreba tijela za kisikom i hranjivim tvarima. Broj otkucaja srca obično se poveća nekoliko minuta nakon početka tjelesne aktivnosti.

Pitaj:Može li stres utjecati na rad srca?
Odgovor:Da, stres može privremeno ubrzati otkucaje srca. Tijelo reagira na stres otpuštanjem hormona koji ubrzavaju otkucaje srca.

Zaključak

Otkucaji srca važan su pokazatelj zdravlja srca i ukupne razine kondicije osobe. Normalan puls kod odraslih je između 60 i 100 otkucaja u minuti u mirovanju. Na broj otkucaja srca mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući dob, razinu kondicije, fizičku aktivnost i stres. Važno je znati vlastiti puls i posavjetovati se s liječnikom ako odstupanja od norme potraju.